Ministarstvo zdravstva objavilo je da se u uputama poslanim bolničkim ravnateljima po prvi put precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove, a jedan od glavnih kriterija je dužina lista čekanja u pojedinoj djelatnosti.

Upute su pravno i sadržajno neprihvatljive, smatraju u HLK. Ističu kako se ne radi o obvezujućem aktu te njihova primjena ovisi o volji pojedinih ravnatelja, što nije prihvatljivo u javnom sustavu u kojem moraju vrijediti jednaka pravila za sve. Uz to, takve upute ne mogu ukinuti ili nadjačati pravilnik koji je obvezujući dokument.

HLK smatra da je postojeći Pravilnik o dopunskom radu liječnika dostatan i da već sada sadrži jasne kriterije za odobravanje dvojnog rada, kao i mehanizme za sankcioniranje mogućih zlouporaba. Prema pravilniku, liječnik može dobiti odobrenje samo ako redovito i savjesno obavlja poslove kod matičnog poslodavca, stručno se usavršava, poštuje strukovna i stegovna pravila.

Liječnici ne utječu na liste čekanja

Komora pritom ističe da je pravna regulativa već predvidjela obvezu sklapanja ugovora između matične ustanove i privatne ili druge zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja dvojni rad, uz jasno definirano radno vrijeme, opseg posla i visinu naknade.

Liječnici, ističe Komora, nemaju stvaran utjecaj na duljinu listi čekanja, koje ovise o organizaciji rada, dostupnosti opreme, kadrovskim kapacitetima i financiranju sustava te naglašava da kriterij o dopuštenih 120 dana čekanja nema uporište u stvarnoj odgovornosti pojedinog liječnika.

Dvojni rad, navode, predstavlja i jedan od mehanizama zadržavanja liječnika u javnom zdravstvu te je uobičajena praksa u većini europskih zemalja.

HUBOL: Sustav ima liste čekanja

Slično stajalište iznijela je i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), koja poručuje da u javnom zdravstvenom sustavu liste čekanja nema pojedini liječnik, nego zdravstvene ustanove. Liječnici rade prema rasporedu koji im je određen.

„Kažnjavanje liječnika uskraćivanjem suglasnosti za dvojni rad zbog duljine listi čekanja predstavlja prebacivanje odgovornosti sa zdravstvene administracije na one koji sustav održavaju svojim radom“, navodi HUBOL, dodajući da su duge liste čekanja posljedica lošeg upravljanja, nedostatka kadrova, starenja stanovništva, nepostojanja obvezujućih normativa i dugogodišnjeg izostanka reformi.

Udruga upozorava i na političko imenovanje ravnatelja i upravnih vijeća, što, kako navode, često dovodi do lošeg upravljanja ustanovama i dodatno pogoršava stanje u sustavu.

Ključni problem: Normativi

I HLK i HUBOL ističu kao temeljni problem izostanak obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa. Postojeći normativi, prema njihovim ocjenama, paušalni su, neprimjenjivi u praksi i ne omogućuju ozbiljno planiranje rada niti objektivnu analizu izvršenja.

Bez toga, upozoravaju, nije moguće pratiti učinkovitost rada liječnika i zdravstvenih ustanova, niti planirati kadrovske i organizacijske potrebe sustava.

Prijedlog Ministarstva da se ispunjenje obveza procjenjuje prema prosjecima pojedinih bolnica HUBOL ocjenjuj kao duboko promašen, jer bi doveo do dodatnog opterećenja onih koji već rade više od prosjeka.

Liječničke udruge poručuju da ograničavanje ili zabrana dvojnog rada neće skratiti liste čekanja. Podsjećaju da su slične mjere u prošlosti dovele do odlaska dijela liječnika iz javnog sustava, bez pozitivnog učinka na dostupnost zdravstvene skrbi.