član znanstvenog savjeta

Lauc oštro o mjerama stožera: Žao mi je što su zatvoreni kafići, a još više što se uvodi potpuno besmislena mjera zabrane napuštanja županija

19.12.2020 u 21:43

Bionic
Reading

Član Znanstvenog savjeta Vlade Gordan Lauc na facebooku je žestoko kritizirao mjere koje u borbi s koronavirusom propisuje Stožer civilne zaštite RH

Nove, strože, epidemiološke mjere Stožer civilne zaštite RH predstavio je u petak, a jedna od glavnih mjera je zabrana napuštanja županije u kojoj osobe imaju prebivalište ili boravište. Lauc kritizira i tu mjeru, ali i prethodno uvedenu mjeru zabrane rada restorana, kafića i teretana. Njegovu objavu na facebooku prenosimo u cijelosti.

'Jako mi je žao što je u Hrvatskoj 28. studenog zabranjen rad restoranima, kafićima i teretanama. Još mi je više žao što se od 22. prosinca uvodi potpuno besmislena mjera zabrane napuštanja županije u kojima ljudi imaju prebivalište. Nažalost političke ucjene, medijski pritisci i znanstvene zablude nadjačali su glas razuma i kod nas. Srećom još uvijek ne u mjeri u kojoj se to dogodilo u puno drugih zemalja, jer ljudi koji tamo žive se sada osim s podjednako velikim (često i većim) brojem umrlih i teško bolesnih ljudi još moraju nositi s praktičnom kaznom kućnog pritvora za sve, a koji će vjerojatno potrajati do proljeća (Hrvatska je prema kumulativnom broju umrlih još uvijek ispod prosjeka EU, a Slovenija, Češka, Mađarska i Bugarska imaju više umrlih od nas i u „drugom“ valu).

No jedna dobra stvar koja je proizišla iz uvođenja ovih nesretnih mjera je da smo dobili vrlo jasan dokaz da su te zabrane potpuno promašene i nepotrebne. Mi koji smo pozorno pratili razvoj pandemije tijekom ljeta na primjeru Južne Amerike naučili smo da stroge zabrane naprosto nemaju smisla, budući da u konačnici ne umanjuju broj zaraženih i umrlih ljudi. Nažalost tu školu sada ponovo prolazi Europa, koja je u svojoj iluziji superiornosti podcjenjivački gledala na zemlje Južne Amerike i optuživala njihove građane za nepoštivanje „mjera“.

Sada to vrlo jasno vidimo i u Hrvatskoj. Iste mjere su na snazi u čitavoj zemlji. Jedino je Varaždin uveo slične mjere tjedan dana ranije. Zatvaranje restorana, kafića i teretana rezultiralo je značajnim smanjivanjem kretanja ljudi, praktično u istom postotku u cijeloj Hrvatskoj (slika). S druge strane, dinamika pandemije je jako različita. Na sjeverozapadu Hrvatske imamo velik i značajan pad broja zaraženih (slika), dok u nekim drugim županijama (Osijek, Split, Bjelovar, Istra) imamo stagnaciju, ili čak i značajan rast (slika). Ovdje je još jako važno napomenuti da je pad koji vidimo na sjeverozapadu zemlje počeo i prije uvođenja ovih zadnjih mjera, dok se učinci tih mjera (tj. izostanak učinka na dinamiku epidemije) mogu vidjeti tek u zadnjih nekoliko dana (krivulja na slici je sedmodnevni pomični prosjek, dakle pokazuje stanje u tjednu prije toga dana, a prikazani su brojevi potvrđeno zaraženih ljudi, dakle sam događaj zaraze se dogodio još 7-10 dana prije toga)

Jako mi je žao što je u Hrvatskoj 28. studenog zabranjen rad restoranima, kafićima i teretanama. Još mi je više žao što...

Posted by Gordan Lauc on Saturday, December 19, 2020

Veliki znanstveni radovi koji su sustavno obradili učinke različitih mjera pokazali su da postoje tri učinkovite mjere za suzbijanje pandemije:

1) Zabrana okupljanja velikog broja ljudi

2) Ograničavanje manjih okupljanja (obiteljska okupljanja, broj ljudi u restoranima i sl)

3) Edukacija javnosti o važnosti osobne odgovornosti (pranje ruku, držanje distance, korištenje maski, prozračivanje, ovlaživanje zraka)

Sve druge mjere imaju vrlo ograničen učinak na širenje epidemije, dok s druge strane nanose ogromnu štetu društvu. Da ove mjere zabrane rada koje su donesene pred tri tjedna imaju ikakav značajan učinak, onda bi on bio vidljiv u svim dijelovima Hrvatske, a ne samo na sjeverozapadu zemlje. Ono što je stvarni razlog pada na sjeverozapadu je kombinacija mjera koje su bile na snazi tijekom studenog i velikog broja ljudi koji su već preboljeli covid i postali otporni (slika).

Tri su odlučujuća faktora u dinamici pandemije:

1) Snažni sezonalni karakter bolesti koji čini da se virus zimi brže širi i češće uzrokuje teži oblik bolesti

2) Set razumnih „blagih“ mjera koje značajno utječu na usporavanje širenja virusa

3) Broj ljudi koji je postao otporan tako što je prebolio COVID-19 (ili uskoro tako što je cijepljen), tj. prokuženost populacije

Kombinacija ta tri elementa objašnjava više-manje sve što se do sada događalo u svijetu: bilo kakve mjere + dolazak proljeća su učinkovito suzbili prvi val; bilo kakve mjere i visoka prokuženost su suzbili drugi val u velikom broju zemalja Europe; niska prokuženost je rezultirala izostankom pada ili čak rastom usprkos mjerama u brojnim zemljama (Baltik, Njemačka, Danska, itd); dolazak zime značajno pogoršava situaciju u velikom dijelu Europe, itd.

Pandemija u Hrvatskoj evidentno prelazi u silaznu fazu, no to ne znači da se sada možemo opustiti. I dalje je jako puno ljudi koji se mogu zaraziti, razboljeti i umrijeti. U bolnicama je stanje jako teško jer s dolaskom hladnijeg vremena sve više ljudi razvija teški oblik bolesti. Pad broja hospitaliziranih koji u Zagrebu vidimo već preko tjedan dana, a na razini Hrvatske tri dana budi nadu, no svi zajedno moramo se jako potruditi da ograničimo kontakte i tako dodatno usporimo širenje virusa. To će kroz nekoliko tjedana značajnije smanjiti i broj hospitaliziranih i teško bolesnih ljudi. Ovu pandemiju ne želimo suzbiti tako da se svi razbolimo. Cjepivo je blizu i kombinacijom „blagih“ mjera i osobne odgovornosti možemo spasiti puno života', kaže Lauc u svojoj objavi na facebooku.