U razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) povodom Dana državnosti Kučan je ocijenio da je osamostaljenje bilo 'veličanstven događaj' jer je u vrijeme raspada Jugoslavije među Slovencima prvi put snažno ojačala svijest o pripadnosti zajednici koja sama mora odlučivati o svojoj budućnosti.

Prema njegovim riječima, osjećaj ugroženosti s jedne strane i povijesna prilika s druge stvorili su savez između građana i politike, što je omogućilo održavanje prvih višestranačkih izbora i referendum o samostalnosti. 'Plebiscit nije bio samo izraz volje za vlastitom državom nego i snažan pritisak na političku strukturu da tu volju uspješno provede', rekao je Kučan.

Podsjetio je kako je put prema neovisnosti počeo i prije referenduma, kroz jačanje političke opozicije tadašnjem komunističkom sustavu i razvoj civilnog društva. U tom razdoblju, kaže, postojala je bojazan da bi se borba za samostalnu državu mogla pretvoriti u sukob jednog dijela naroda protiv drugoga.

Zato smatra važnim što je na kraju prevladalo stajalište da referendum mora podržati većina svih birača, a ne samo onih koji izađu na glasanje. Stranke su se pritom obvezale da nitko neće prisvajati zasluge za uspjeh referenduma. 'Upravo je tako snažna podrška građana bila ključan argument za međunarodno priznanje Slovenije', istaknuo je.

Kritike zbog tumačenja osamostaljenja

Kučan smatra da se stare podjele danas ponovno oživljavaju kroz pokušaje da se zasluge za osamostaljenje pripišu isključivo jednom političkom taboru. Posebno je kritizirao tvrdnje pojedinih političkih aktera da samostalna Slovenija nije bila njegov stvarni politički cilj. 'To čine iskrivljavanjem mojih izjava', rekao je.

Podsjetio je da je bio dio političkog vodstva koje se sukobljavalo sa saveznim jugoslavenskim vlastima, vojskom i policijom te branilo demokratske procese u Sloveniji. Istaknuo je da je Jugoslavija tada bila zajednička država svih njezinih naroda te da je njegov cilj bio pronaći rješenje koje će zaštititi kontinuitet slovenske državnosti. 'Protivio sam se ponuđenom odvajanju pod uvjetima koje bi diktirala srpska većina, a ne samostalnoj Sloveniji', naglasio je.

Istodobno ne osporava doprinos tadašnjoj vladi premijera Lojze Peterle ni strankama okupljenima u koaliciji Demos, ali smatra neprihvatljivim zanemarivanje uloge tadašnje vlasti koja je, kako kaže, postupno dolazila do zaključka da je život Slovenije unutar Jugoslavije dosegao svoj kraj.

'Rezultat je bio izvrstan i neponovljiv. Ne razumijem zašto ga se stalno pokušava uprljati', poručio je.

'Politika danas potkopava solidarnost'

Govoreći o sadašnjosti, Kučan je izrazio zabrinutost zbog sve većih podjela u slovenskom društvu. 'Politika danas ne gradi osjećaj zajedništva nego podriva njegov temelj, a to je solidarnost', upozorio je. Bez solidarnosti, smatra, zajednica se raspada na pojedince koji više ne žive jedni s drugima, nego jedni pokraj drugih, a često i jedni na račun drugih.

Posebno ga zabrinjava međunarodno okruženje koje opisuje kao razdoblje urušavanja poretka izgrađenog nakon Drugoga svjetskog rata. 'Ugroženi su međunarodno pravo, suverenitet država, njihova ravnopravnost i zajednička odgovornost za sudbinu čovječanstva', rekao je.

Prema njegovu mišljenju, upravo su male države poput Slovenije najranjivije kada slabe međunarodne institucije i pravni poredak na kojem se temelji njihova sigurnost.

Kritizirao i reviziju povijesti

Govoreći o pomirbi i povijesnim podjelama, Kučan je upozorio da se istina često zamjenjuje političkim interpretacijama koje služe stranačkim, a ne nacionalnim interesima. Kritizirao je pokušaje umanjivanja važnosti partizanskog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata. 'Ako već ponovno otvaramo ta pitanja, onda se treba zapitati zašto desne stranke niječu značaj narodnooslobodilačke partizanske borbe i zašto se nikada nisu jasno odredile prema bjelogardizmu kao obliku kolaboracije', rekao je.

Naglasio je da je komunistička strana poslijeratna ubojstva priznala kao zločin i izrazila žaljenje zbog njih, ali smatra da nikada nije došlo do jasnog priznanja odgovornosti za suradnju s okupatorima tijekom rata.

Prema njegovim riječima, dio političkih veterana prenio je svoj revanšizam na mlađe generacije političara, koji danas često najglasnije održavaju stare ideološke podjele. 'Upravo su mladi političari, često bez potrebnog povijesnog znanja, najglasniji u održavanju tih političkih rovova, a to svakako nije dobar znak za budućnost', upozorio je Kučan.

Kritizirao odnos prema Izraelu

Kučan je kritički govorio i o slovenskoj vanjskoj politici, posebno o odnosu prema ratu u Gazi i politici Izraela. Ocijenio je problematičnim pokušaje stvaranja novih podjela u društvu kroz odnos prema izraelskoj vladi. 'Vlada naroda koji je i sam iskusio genocid, a sada ga sam provodi, proglašava se prijateljskom. To je pokušaj promjene vrednovanja najstrašnijih zločina koje čovjek može počiniti čovjeku', rekao je.

Istaknuo je i razlike između stajališta slovenske vlade i predsjednice Nataše Pirc Musar, ocijenivši da takva neusklađenost slabi otpornost države. Predsjednicu je pohvalio zbog dosljednosti. 'Bila je prva koja je imala dovoljno hrabrosti da na međunarodnoj pozornici stvari nazove pravim imenom – genocidom', rekao je.

Kučan smatra da bi eventualni zaokret slovenske vanjske politike zahtijevao ozbiljnu raspravu o posljedicama za međunarodni ugled zemlje. 'Za malu državu gotovo je nužno da bude načelna i dosljedna. Ako ste načelni, veliki vas možda neće voljeti, ali će vas poštovati. Ako svojim načelima trgujete, na kraju vas nitko ne poštuje', upozorio je.

U tom je kontekstu spomenuo i aferu Black Cube (s privatnom izraelskom obavještajnom službom, op.a.), za koju smatra da pokazuje kako strani interesi postoje te da Slovenija nije dovoljno otporna na njihov utjecaj. 'Afera Black Cube pokazala je da takvi interesi postoje i da Slovenija pred njima nije otporna', rekao je.

Civilno društvo i upozorenje građanima

Govoreći o ulozi civilnog društva, Kučan smatra da ono i danas ima važnu mobilizacijsku snagu, baš kao i krajem 1980-ih. Upozorio je da dio političkih elita civilno društvo doživljava kao prijetnju te pokušava podijeliti organizacije na 'prihvatljive' i 'neprihvatljive'.

'Najava da bi kritičari vlasti trebali odgovarati zbog javne kritike čini mi se vrhuncem izopačenosti', rekao je. Povodom 35. obljetnice samostalnosti građanima je uputio poziv na zajedništvo.

'Volio bih da svi zajedno volimo svoju državu i da budemo spremni nešto učiniti kako bismo je sačuvali za buduće generacije. Ne dopustimo da nas zavedu podjele i nerealna obećanja', poručio je.

Političarima koji danas vode Sloveniju nije želio dijeliti savjete. 'Moj aktivni politički vijek je završio. Moje političko djelovanje moja je legitimacija i na nju sam ponosan', zaključio je Kučan.