PRAVOPIS INSTITUTA ZA JEZIK

Konačno rješenje: Pravilno je 'neću', ali može i 'ne ću'

Željko Jozić

Željko Jozić

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, institucije sa 35 zaposlenih doktora filologije, u razgovoru za Jutarnji list predstavlja konačnu inačicu institutskog Pravopisa. Ovaj intervju, piše Jutarnji, zaključuje stručnu javnu raspravu, navodeći koje je glavne primjedbe akademika iz Razreda za filološke znanosti HAZU-a institutska ekipa uvažila, a koje nije

Te primjedbe, u ime Razreda, javno je predstavio jedino akademik Mislav Ježić u mojoj nedavno objavljenoj knjizi 'Bitka za pravopis', podsjeća Jutarnji list. Jozić sada na njih decidirano odgovara.

Ni u Akademiji niti u Institutu ne sumnjaju da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta propisati institutski Pravopis za uporabu u školama i javnim službama.

'Načelo jednostavnosti jedno je od načela na kojima smo utemeljili svoj Pravopis... U Pravopisu se nalazi iznimno malo istovrijednih inačica, a one su ograničene na pitanja koja uporaba dosad nije razriješila. Načelo jednostavnosti uvijek smo uzimali u obzir zajedno s načelom sustavnosti i tradicijskim načelom', rekao je Jozić.

U skladu s načelom sustavnosti u većini tvorenica prednost je dana refleksu e.

'Prednost tomu refleksu dana je u riječima koje pripadaju tvorbenome gnijezdu riječi brijeg, brijest, crijep, drijemati, krijepiti, naprijed, prijek, privrijediti, upotrijebiti i tako dalje. Prednost smo dali i riječima greška i pogreška, ali smo dopustili i pisanje grješka i pogrješka. I pravopisi koji su davali prednost pisanju refleksa je iza pokrivenoga r propisivali su pisanje refleksa e u tvorbenim gnijezdima riječi naprijed, privrijediti, vrijeme i upotrijebiti te tako od temeljnoga načela izuzimali zaista veliku skupinu riječi', navodi Jozić.

'U množini jednosložnih imenica muškoga roda dopustili smo, zbog potvrđenosti u uporabi, i oblike s e i oblike s je (npr. bregovi i brjegovi, crepovi i crjepovi)', dodaje ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Kako su riješena otvorena pitanja oko sastavljenog i nesastavljenog pisanja riječi, počevši od 'neću' do vremenskih priloga?

'Niječni oblici prezenta glagola htjeti pišu se kao jedna riječ: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće. To je rješenje doneseno temeljem izrazite pretežitosti takvoga zapisa u suvremenoj uporabi u svim funkcionalnim stilovima. Rezultati anketa također obilato podupiru to rješenje. Zbog poštovanja starije tradicije dopušteno je pisati i: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će', rekao je Jozić.

U pisanju posvojnih pridjeva nema dvojba: na izvorno pisanu osnovu dodaju se nastavci -ov, -ev, -in. Piše se, dakle, Shakespeareov, Laudin, Vignyjev... Odnosni se pridjevi pišu onako kako se izgovaraju, dakle, šekspirovski, elizabetinski, kamijevski. U tim se dvama pravilima slažu svi hrvatski pravopisi. Dvostruka su rješenja u hrvatskim pravopisima postojala u pisanju odnosnih pridjeva izvedenih od imena naseljenih mjesta (ktetici). Tako se moglo pisati i newyorški i njujorški. U svojemu Pravopisu propisujemo zapis prema modelu njujorški, napominje Jozić.

Više o toj temi možete pročitati ovdje

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!