Ladislav Iličić iz GROZD-a uvjeren je da je riječ o nerazmjeru koji nije nimalo slučajan. Štoviše, to mu je dokaz da se obiteljske udruge namjerno zakidaju.  'Cijelo naše civilno društvo ne stoji na demokratskim temeljima, pa tako nije važno koliko tko ima članova, nego koliko tko ima udruga. Osim toga, ono je ciljano razvijano samo u jednu stranu, pa tako na natječajima za potpore uopće ne postoje programi za obitelji iako je obitelj ustavna kategorija', ističe Iličić. Krešimir Miletić iz Udruge za promicanje obiteljskih vrijednosti 'Alojzije Stepinac' tvrdi da je čak sedam autora kontroverznog 4. modula zdravstvenog odgoja aktivno u udrugama koje dobivaju milijunske financijske dotacije od države.

'Stvorila se kasta ljudi koja ima dobre veze u politici, pa dobivaju novac iz državnog proračuna, cirkuliraju iz tih udruga u državne institucije, delegiraju pravobranitelje... Imaju svoje ljude na svim pozicijama, pa ne čudi što dobivaju i najviše novca', kaže Miletić. U Vladinu Uredu za udruge, pak, tvrde da tijela javne vlasti ne dodjeljuju sredstva organizacijama civilnog društva na temelju svjetonazora, nego na temelju kvalitete programa.

'Postoji velik broj natječaja i stručnjaka uključenih u procjenu kvalitete prijavljenih projekata i programa, pa je vrlo teško govoriti o svjetonazorskom financiranju. Vjerojatnije je riječ o kapacitetima pojedine organizacije da napiše i provede kvalitetan projekt, što je još naglašenije govorimo li o sredstvima dodijeljenima kroz natječaje za fondove EU-a', ističe Marina Lochert, voditeljica Odjela za strateško planiranje, programiranje i informiranje Ureda za udruge Vlade RH za Slobodnu Dalmaciju

Ona je najavila da će ove godine građani i sami dobiti uvid ne samo u iznose dodijeljene pojedinim udrugama nego i u konkretne rezultate realiziranih projekata i programa i tako sami procijeniti jesu li uložena sredstva dala odgovarajuće rezultate. U Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI ističu da u njihovu radu nema mjesta nikakvim teorijama zavjere.

'Sve informacije o našim izvorima financiranja potpuno su javne i mogu se u svakom trenutku provjeriti na našoj internetskoj stranici. Sav novac dobivamo na natječajima, bilo da se radi o EU projektima ili domaćim programima', ističe Nataša Bijelić iz CESI-ja, koji je, primjerice, 2011. godine dobio 544 tisuće kuna iz državnog proračuna, a čak 1.051.356 kuna od Europske komisije, i to za projekte za promicanje zapošljavanja žena, bolju perspektivu Romkinja na tržištu rada, sudjelovanju žena na izborima, prevenciji maloljetničkih trudnoća...

Nataša Bijelić je i autorica jednog od priručnika koji prati 4. modul zdravstvenog odgoja, onaj o spolnoj i rodnoj ravnopravnosti. U jednoj je stvari izričita: dodjela sredstava za programe udruga i zdravstveni odgoj dvije su potpuno različite stvari.

'Stručno povjerenstvo Ministarstva, u kojemu nije bio nitko iz naše udruge, preporučilo je naš priručnik na temelju referencija koje smo stekli tijekom posljednjih desetak godina koliko se kontinuirano bavimo ovom tematikom ne samo u Hrvatskoj nego i u BiH, Srbiji te Crnoj Gori'.