Kijev je voljan razgovarati o budućnosti Krima s Moskvom ako ukrajinske snage dođu do granice poluotoka koji je okupirala Rusija, rekao je za Financial Times glavni savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog
Riječi Andrija Sibihe, zamjenika šefa ureda predsjednika Zelenskog, najeksplicitnija su izjava o interesu Ukrajine za pregovore s Kremljom otkako ih je prekinula krajem prošlog travnja.
'Ako uspijemo postići naše strateške ciljeve na bojnom polju i kada budemo na administrativnoj granici s Krimom, spremni smo otvoriti diplomatsku stranicu za raspravu o ovom pitanju', rekao je Sibiha, misleći na dugo planiranu kontraofenzivu Kijeva, piše Financial Times.
Dodao je da to ne znači da isključuju ukrajinsko vojno oslobađanje Krima.
Sibihine riječi, čini se, donose olakšanje zapadnim dužnosnicima koji su skeptični u pogledu sposobnosti Ukrajine da povrati poluotok i zabrinuti da bi svaki pokušaj da se to učini vojnim putem mogao navesti predsjednika Vladimira Putina da eskalira rat, vjerojatno upotrebom nuklearnog oružja.
vezane vijesti
Do danas je Zelenski isključivao mogućnost mirovnih pregovora dok ruske snage ne napuste cijelu Ukrajinu, uključujući Krim.
Sibiha je diplomatski veteran koji se usredotočio na vanjsku politiku u predsjedničkom uredu i bio je uz Zelenskog u ključnim trenucima rata.
Rekao je da predsjednik i njegovi suradnici razgovaraju o Krimu dok se ukrajinska vojska bliži trenutku pokretanja protuofenzive kako bi povratila teritorij.
Glasnogovornik predsjednika Zelenskog nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
U ranim danima rata Ukrajina je bila voljna pregovarati s Moskvom o budućnosti Krima, a ne inzistirati na tome da ga vojno povrati pod svaku cijenu.
No trenutno su jedini poznati kontakti između Kijeva i Moskve pregovori o razmjeni ratnih zarobljenika i povratku djece prisilno deportirane u Rusiju.
Ukrajina je prekinula mirovne pregovore nakon otkrića navodnih ruskih ratnih zločina u kijevskom predgrađu Buča, a Zelenski je potpisao dekret kojim se pregovori s Putinom proglašavaju nemogućima nakon što je Kremlj u rujnu anektirao četiri pokrajine.
Ukrajinski predsjednik je u više navrata jasno stavio do znanja svoj krajnji cilj - povratiti sve okupirane teritorije, uključujući Krim.
Ali u svibnju prošle godine naznačio je da bi Ukrajina mogla razmotriti mirovni sporazum ako se ruske snage vrate na položaje u istočnoj Ukrajini prije prošlogodišnje invazije i sugerirao da će se pitanje Krima kasnije riješiti diplomacijom.
Krim je pod ruskom okupacijom od veljače 2014., a Moskva ga je pripojila sljedeći mjesec nakon lažnog referenduma - što je potez koji je međunarodno osuđen kao nezakonito otimanje zemlje.
Ukrajinske snage nedavno su pojačale napade na ruske vojne objekte na poluotoku, uključujući napade dronovima s kopna i s mora.
Kijev se također nada da će njegova nadolazeća protuofenziva napredovati prema jugu - vjerojatno kroz pokrajinu Zaporižja - i presjeći kopneni most koji Rusiji omogućuje opskrbu invazijskih snaga s Krima.
Mihailo Podoljak, savjetnik Zelenskog, rekao je za Radio Slobodna Europa u srijedu da će ukrajinske snage biti na pragu Krima za 'pet do sedam mjeseci'.
No neki zapadni saveznici Ukrajine strahuju da bi Putin mogao pribjeći taktičkom nuklearnom oružju kako bi obranio poluotok, za čiji status Kremlj kaže da se o njemu ne može pregovarati.
