STUDIJA NIJE PROŠLA

Kanal koji bi prepolovio Pag na čekanju do jeseni

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 27.05.2011 09:03
  • Objavljeno 27.05.2011 u 09:03
Biser Jadrana - projekt Eduarda Maržića

Biser Jadrana - projekt Eduarda Maržića

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Kanal Pag – Košljun ne postoji u prostorno-planskoj dokumentaciji niti je precizirano koji su negativni učinci njegove gradnje, posebice u domeni očuvanja spomeničke baštine, utjecaja na okoliš, posljedica za ovčarstvo i opstojnost solane. To je samo dio negativnih ocjena koje su upućene na raspravi o studiji utjecaja na okoliš kanala koji bi prepolovio otok Pag

Odlučeno je da predmetna studija ne ide u javnu raspravu jer nije dobila potporu povjerenstva, nego su njezini autori dobili pred sebe cijelo ljeto da je dorade, pa će se tek onda odlučiti hoće li u proceduru ili će biti u potpunosti odbačena. U paškoj gradskoj vijećnici, na skupu koji je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, čula su se i pitanja tko je naručitelj izrade studije, tko će upravljati spornim kanalom, tko je investitor i što će se raditi s pet milijuna kubnih metara kamena koji će biti izvađen.

'Navodno je riječ o milenijskom projektu bez jasnog opravdanja. Najavljeno je da će se kanal graditi zbog bolje povezanosti Paga sa Zadrom, a Pag je već mostom spojen s kopnom i gradnja kanala nema smisla', upozorila je Gordana Božić-Goldstein, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica navodeći i pitanje do čijeg joj je odgovora, kao stručnjakinji, posebno stalo: 'Zašto ne postoji popis spomeničke baštine koja će biti ugrožena izgradnjom kanala?'

Plovni kanal Grad Pag – Košljun investicija je zagrebačke tvrtke Moreuz još uvijek nepoznatog iznosa neophodnih sredstava za gradnju, a protiv koje su peticijama ustali stanovnici Paga, ali i cijele Hrvatske.

Potpisivanje peticija organizirale su udruge koje su upozorile kako ne postoji gospodarska, turistička, ekološka opravdanost gradnje kanala koji bi trebao biti dug 6,5 kilometara i uz čiju obalu bi se gradile luksuzne vile za jahtaše.

Izražena je bojazan da bi kamen koji bi se eksploatirao prodavao talijanskim kupcima, dok bi betonizacijom i apartmanizacijom bile stvorene pretpostavke za bogaćenje pojedinaca, a na štetu prirodnih ljepota Paga, kulturne baštine i okoliša.

'Nasipavanjem mora onemogućio bi se pogled na Stari grad, a gradnja turističkih sadržaja uz kanal sigurno bi se odrazila na postojeće kapacitete u gradu Pagu. Nisu mi ni jasni razlozi nasipavanja mora jer ne znam zašto je to u funkciji kanala', upitao se Željko Cvrtila iz Ministarstva turizma.

Studija utjecaja na okoliš kanala Pag – Kašljun, koju je izradio Hrvatski hidrografski institut iz Splita, dobila je katastrofalne ocjene većine koja je sudjelovala u raspravi, posebice stoga što u njoj nisu ponuđeni odgovori na najvažnija pitanja koja su postavljana proteklih dana. Udruge su najavile naručivanje nove studije.

'Stručnjaci su uputili kritike i na najavu gradnje kanala, ali i na samu Studiju utjecaja na okoliš. I do sada smo upozoravali da plan izgradnje kanala nije usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom, a to je sada i potvrđeno. Pokazalo se da smo bili u pravu', zaključila je Sanja Želehovski, predsjednica udruge Cvit soli.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi