Sve više imućnih pojedinaca bira Italiju, Grčku i Švicarsku kao nova mjesta za život i poslovanje. Europske destinacije koje su milijarderi tradicionalno birali - poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske - suočavaju se sada s odljevom bogatih stanovnika, pokazuje novo istraživanje konzultantske tvrtke Henley & Partners
Novo izvješće Henley Private Wealth Migration Reporta za 2026. godinu pokazuje sve veće razlike među europskim državama u privlačenju milijunaša i investitora, prenosi Euronews.
Za razliku od prijašnjih godina, izvješće više ne prati samo broj bogatih pojedinaca koji sele iz jedne države u drugu, nego uvodi indeks konkurentnosti za mobilnost bogatstva. Države se ocjenjuju na ljestvici od 0 do 100 prema kriterijima poput poreznog sustava, vladavine prava, kvalitete života, političke stabilnosti i poslovnog okruženja.
Autori ipak upozoravaju da rezultate treba promatrati kao pokazatelj trendova, a ne kao precizan prikaz kretanja milijunaša. Pojedini stručnjaci dovode u pitanje metodologiju prikupljanja podataka, ističući da je teško s velikom preciznošću pratiti migracije najbogatijih pojedinaca.
Cipar prvi, ali Italija i Grčka najveći dobitnici
Na vrhu europske ljestvice nalazi se Cipar s ocjenom 73,5. Slijede Nizozemska (72,8), Portugal (72,5) i Italija (72,3).
Švicarska je zauzela peto mjesto s ocjenom 70,8, dok je Grčka šesta sa 70,5 bodova.
Iako Cipar, Nizozemska i Portugal imaju više ukupne ocjene, autori izvješća ističu da upravo Italija, Grčka i Švicarska trenutačno privlače pozornost bogatih doseljenika.
Zašto bogataši biraju Italiju?
Italija se posljednjih godina profilirala kao jedno od najpoželjnijih odredišta za imućne strance zahvaljujući povoljnom poreznom režimu za nove rezidente, relativno blagom porezu na nasljedstvo te pristupu jedinstvenom europskom tržištu.
Ističe se Milano, koji se sve više razvija u financijsko središte i bazu za tzv. family office urede, odnosno organizacije koje upravljaju bogatstvom najimućnijih obitelji.
Prema izvješću, Grčka je jedan od najvećih dobitnika posljednjih promjena na tržištu investicijskih migracija. Nakon što je Španjolska ukinula program tzv. zlatnih viza, a Portugal ograničio programe povezane s kupnjom nekretnina, dio interesa bogatih ulagača prelio se u Grčku.
Švicarska i dalje privlači bogate pojedince koji traže političku stabilnost, sigurnost kapitala i predvidljivo poslovno okruženje. Geopolitičke napetosti, ratovi i nestabilnost na financijskim tržištima dodatno povećavaju interes za preseljenje u tu zemlju.
Pritisak na Britaniju, Njemačku i Francusku
Na drugom kraju ljestvice nalaze se europske države koje su i dalje konkurentne, ali sve teže zadržavaju bogataše. Njemačka ima ocjenu 69,7, Norveška 69,0, Ujedinjeno Kraljevstvo 68,3, a Francuska 65,7.
Ističe se Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je broj upita za programe preseljenja i stjecanja boravišta među bogatim Britancima porastao 15 posto između 2024. i 2025. godine.
Autori izvješća taj trend povezuju s ukidanjem poreznih povlastica za imućne strane rezidente, promjenama poreza na nasljedstvo, ukidanjem investitorskih viza te općenitom fiskalnom neizvjesnošću
Sličan razvoj događaja bilježe i Njemačka te Francuska. Broj upita njemačkih državljana za preseljenje porastao je 16 posto između kraja 2025. i početka 2026., dok je Francuska među državama iz kojih dolazi sve više potencijalnih klijenata zainteresiranih za selidbu.
UAE i Singapur predvode globalnu utrku
Na globalnoj razini među najprivlačnijim destinacijama za bogate pojedince nalaze se Ujedinjeni Arapski Emirati s ocjenom 85,3 te Singapur s 79,5 bodova. Slijedi Novi Zeland s ocjenom 75,8.
Zanimljivo je da su i Sjedinjene Države ostvarile relativno skromnu ocjenu od 62,3 boda. Broj zahtjeva američkih državljana za programe stjecanja boravišta ili državljanstva u inozemstvu tijekom 2025. godine udvostručen.
Gotovo polovica tih zahtjeva odnosila se na europske zemlje, što pokazuje da i među bogatim Amerikancima raste interes za alternativne opcije života i poslovanja izvan SAD-a.
Autori zaključuju da se svijet nalazi usred nove preraspodjele globalnog bogatstva, u kojoj europske države sve intenzivnije konkuriraju za privlačenje kapitala, investitora i stanovnika visoke platežne moći.