Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa posjetit će sljedeći tjedan Zagreb u sklopu svoje turneje po glavnim gradovima gdje s čelnicima država članica razgovara o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028-2034.
Costa će posjetiti Zagreb u srijedu, 2. rujna i razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem. Isti dan posjetit će Luxembourg i Mađarsku. U četvrtak će obići Bukurešt, Sofiju i Atenu, a u petak su na redu Nikozija i Ljubljana.
U okviru svoje turneje koju je započeo 25. kolovoza, Costa će posjetiti sve glavne gradove država članica osim Švedske, jer se u toj zemlji u rujnu održavaju parlamentarni izbori. Ovaj tjedan posjetio je Bratislavu, Talin, Vilnius, Rigu i Prag.
Glavna tema tih razgovora je Višegodišnji financijski okvir za sljedeće proračunsko razdoblje. Postoji suglasnost među čelnicima država članica da se dogovor o VFO-u postigne do kraja ove godine kako bi se mogao početi provoditi od početka novog programskog razdoblja, 1. siječnja 2028.
Dogovor do kraja, a razlike među zemljama ogromne
Cilj da se dogovor postigne do kraja ove godine čini se vrlo ambicioznim s obzirom na velike razlike među državama članicama. Skupina zemalja na čelu s Njemačkom traže znatno manji VFO u odnosu na prijedlog Komisije, dok zemlje članice koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju, inzistiraju na očuvanju kohezijske politike kao glavnog alata za razvojno sustizanje bogatijih članica.
Jučer je u Berlinu održan sastanak čelnika šest zemalja, neto doprinositeljice europskom proračunu, koji su zatražili smanjenje prijedloga budućeg dugoročnog proračuna EU-a za nekoliko stotina milijardi eura. "Europska unija mora donijeti jasne odluke i redefinirati svoje proračunske prioritete, baš kao što to činimo kod kuće. VFO će se povećati kako bi se riješili naši strateški prioriteti, ali to povećanje može biti samo umjereno.
Kako bi se postigao prihvatljiv kompromis, prijedlog Europske komisije od gotovo 2 bilijuna eura mora se smanjiti za nekoliko stotina milijardi na uravnotežen način", stoji u izjavi čelnika Njemačke, Austrije, Danske, Nizozemske, Švedske i Finske. Njemački kancelar Friedrich Merz je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka rekao da tih šest zemalja financira oko 40 posto europskog proračuna.
„Nismo škrti, ali raspodjela sredstava kako je predložila Europska komisija jednostavno ne odgovara vremenu u kojem živimo“, rekao je Merz.
VFO će biti jedna od glavnih tema sljedećeg redovitog samita, 15. i 16. listopada u Bruxellesu, kao i neformalnog sastanka na vrhu koji će se 13. studenoga održati u Dublinu. Također se očekuje da će 26. i 27. studenog biti sazvan izvanredni, formalni samit u Bruxellesu, koji će biti posvećen VFO-u.
Europska komisija je u srpnju prošle godine predložila novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun prema prijedlogu Komisije iznosi 1.816 bilijuna eura. Iznos od dva bilijuna eura čini 1,27 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, što je vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO. Costa se u okviru pregovora o VFO-u želi usredotočiti na tri stvari, koje su međusobno povezane - ukupnu veličinu proračuna, veličinu nacionalnih doprinosa i vlastite proračunske prihode.
Upravo bi vlastiti proračunski prihodi, to jest novi porezi na europskog razini kojima bi se punio europski proračun, mogli biti dio kompromisnog rješenja kako bi se, s jedne strane zadržao zadovoljavajući iznos proračuna, a da se pritom ne povećavaju izravni doprinosi država članica.