AZIJATI 'PREPLAVILI' ZEMLJU

Kako je multikulturalizam promjenio lice Australije?

19.08.2013 u 07:00

Bionic
Reading

Nakon što je Australija prigrlila multikulturalizam i nakon sve većeg broja imigranata, profil ove zemlje uvelike se promijenio. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, preko 10 posto od ukupno 23 milijuna stanovnika izjasnilo se kao Azijati, što je više nego dvostruko od onoga kako je bilo desetljeće prije. Izbjeglice iz Iraka, Sudana i Afganistana naslijedile su nekadašnje imigrante iz Vijetnama, Libanona i bivše Jugoslavije. Ukupno gledajući, više od jedne četvrtine Australaca rođeno je u inozemstvu, što je najveći postotak među svim razvijenim zemljama. Demografska slika Australije dosegnula je točku s koje više nema povratka, piše Time

Nacija koja se nekoć smatrala djelom Britanskih otočja, prihvaća realnost našeg doba: da je Azija ta koja ima uzlaznu putanju. Unatoč povijesnoj povezanosti s Britanijom i prijateljstvu s SAD-om, australska ekonomija je usko vezana uz Kinu. Kina je najveći trgovački partner Australije, čiji je apetit za prirodnim resursima, poljoprivredom i uslužnim djelatnostima pomogao Australiji da preoblikuje svoju ekonomiju i da izbjegne recesiju zbog koje su ostala gospodarstva klonula, piše Time.

'Živimo u svijetu u kojem će Azija biti pokretač globalnog rasta. Postoji potreba da svaki segment australskog društva dobro razmisli o ovom stoljeću promjene u našoj regiji i o tome kako se Australija uklapa u nju', kazala je prilikom svog posjeta Pekingu bivša australska premijerka Julia Gillard

I aktualni privremeni premijer Kevin Rudd vrlo dobro shvaća važnost Kine. Tim više jer se radi o nekadašnjem diplomatu u Pekingu, koji tečno govori mandarinski.

Europski vođe, poput britanskog premijera David Camerona, njemačke kancelarke Angele Merkel ili bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, odbacuju multikulturalizam. No Australci iz obje glavne stranke, Laburističke i Liberalne, podupiru ovakvu politiku, piše Time.

Kinezi su preplavili australska sveučilišta. Primjera radi, na Poslovnoj školi u Sidneyju od 1.800 studenata postdiplomskih studija, njih 1.300 je iz Kine. Mandarinski je drugi jezik u Australiji nakon engleskog.

Međutim, nije sve tako ružičasto. Kako se približavaju federalni izbori zakazani za 7. rujna, tako na površinu izbijaju tenzije. Nedavno istraživanje Instituta Lowy pokazalo je kako 57 posto ispitanih Australaca smatra da je vlada dopustila previše kineskih investicija, dok 41 posto ispitanih vjeruje da bi Kina u naredna dva desetljeća mogla predstavljati vojnu opasnost za Australiju. U predizbornoj kampanji nerijetko se mogu vidjeti slogani poput 'Ostavite Australiju Australcima' ili 'Multikulturalizam, ta stvar koja bi nas trebala ujediniti nas razjedinjuje'. Također, raste i lokalna briga zbog sve većeg broja muslimana koji nastanjuju Australiju, za što je djelom kriv i globalni terorizam, kao primjerice bombaški napad u Indoneziji u kojem su živote izgubili desetci Australaca.