RIJEČ STRUČNJAKA

Kako je moglo biti manje nastradalih u nesreći kod Varaždina?

Prometna nesreća

Prometna nesreća

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Užas koji je preksinoć zadesio Varaždinsku županiju, kad je 18-godišnjak, bezobzirno pretječući preko pune linije, na državnoj cesti D3 u Turčinu kod Varaždina, izmasakrirao dvojicu motociklista koji su propisno naišli suprotnim trakom s jednom suvozačicom dok se druga bori za život, vapi da netko konačno upali alarm te da krenemo čistiti i rješavati kaotično stanje u prometnom sustavu

Tragične se nesreće nikad ne događaju samo iz jednog razloga, premda je u konkretnom slučaju prevelika, dominantna krivnja mladog vozača koji je nastavio bezobzirno pretjecati nakon što su se dvije trake iz njegovog smjera, od kojih lijeva pretjecajna, spojile u jednu. Dakle preko pune linije. Vidljivost je bila loša, cesta skliska, što dodatno povećava njegovu krivnju, piše prometni stručnjak Željko Marušić na Autoportalu.

Svi koji su godinama prigovarali da se mlade vozače diskriminira kršeći im ljudska prava pa su potakli Ustavni sud da neodgovorno ukine odredbu najviše snage automobilskog motora za mlađe od 24, postavljene već na previsoku razinu od 80 kW (109 KS), umjesto da je spuste na 70 kW (95 KS), sada bi trebali shvatiti kolika je to bilo nesmotreno i neodgovorno. Što je s ljudskim pravima poginulih i unesrećenih? Treba li ikog uvjeravati da su mladi skloni iživljavati se za volanom i dokazivati pritišćući gas, a da im pritom manjka vozačkog znanja i iskustva?

Ova je nesreće ponovno aktualizirala apsurdnost članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je na običnim cestama brzina ograničena na 90 km/h, ali se ne kažnjava do 100! Na to se zida apsurdna tolerancija mjerenja od 10 posto, od izmjerenog (!), pa se legalno može voziti još 11 posto brže, dakle 111 km/h. A to je u konkretnim uvjetima jako brzo (brzinomjer tada pokazuje 115). Kakav je to zakon i kakva policijska praksa?!

Najveće su pouke iz prometnog sustava, ako onima koji odlučuju išta znače. Uvjerljivo najsigurnije prometnice su autoceste. Po tempu i obujmu izgradnje, uvelike forsiranim kako bi se stvorili uvjeti i mogućnosti za korupciju i brutalnu krađu, Hrvatska je, razmjerno BDP-u i broju stanovnika, premašila sve dosadašnje primjere u svijetu. Uz navedene nepravilnosti i golemu štetu, to je ipak dalo velik zamah turizmu.

Nažalost, manja je korist za gospodarstvo, a najmanja za sigurnost. Zbog skupih cestarina i nerazumnog otpora prema uvođenju vinjeta, u čemu ima i koruptivnih interesa, velik i prometno neopravdan udio rijeka vozila koristi državne ceste, poput D3 Zagreb - Varaždin, umjesto autocesta. Srećom, u zadnji je tren izbjegnuta nacionalna katastrofa, koju bi prouzročilo tzv. monetiziranje po modelu bivše Vlade, pa to još, bude li razuma, možemo napraviti.

Da imamo vinjete, možda se barem jedan sudionik ove strašne nesreće ne bi našao u tom trenutku na tom mjestu, nego na autocesti, i do tragedije vjerojatno ne bi došlo. A zatekli su se na dvosmjernoj dionici, s dva istosmjerna traka koja se prije oštrog i nepreglednog zavoja spajaju u jedan, što je kombinacija obične i brze ceste, odnosno poluautoceste. To je najpogibeljniji tip prometnice, kako je ova nesreća školski i pokazala. Premda mnogi zagovaraju rekonstrukciju sličnih dionica državnih cesta dogradnjom asimetričnih preticajnih traka, u jednom smjeru, ova bi nesreća trebala staviti veliki upitnik na sve takve buduće planove i zahvate.

Ako igdje treba postaviti fiksne mjerače brzine i dodatnu svijetleću signalizaciju, to je na konkretnoj lokaciji. Trebamo li se dakle čuditi što smo, usprkos golemim ulaganjima u cestovnu infrastrukturu, zbog kojih smo se zadužili za buduća pokoljenja, na začelju EU-a po cestovnoj sigurnosti? Gori su od nas jedino Latvija i Litva, zbog velikog udjela ruskog prometa te Rumunjska i Bugarska.

443012,442184 ,442035,442017

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!