Slučaj ubojstva maturanta u Drnišu gdje je od ranije policiji poznat i već osuđeni ubojica Kristijan Aleksić bio na slobodi i bez nadzora ostavio je u šoku cijelu Hrvatsku dok se ljudi pitaju kako je ovako nešto moguće. Na tom tragu, na N1 je gostovao Goran Brkić, načelnik Sektora za probaciju pri Ministarstvu pravosuđa i uprave.

'Ispričavam se, ne mogu govoriti o konkretnom slučaju. Probacija radi samo s osuđenicima koji bivaju pušteni na uvjetni otpust. Imate tendenciju da se ljudi ne otpuštaju na uvjetni otpust baš zbog straha da ne počine novo kazneno djelo', istaknuo je Brkić na početku razgovora s novinarkom Ninom Kljenak.

Istaknuo je da ljudi po punom izvršenju svoje kazne izlaze kao slobodni ljudi i nisu obvezni nikome se javljati. No, sve u svemu, tri su modaliteta nadzora onih koji su uvjetno pušteni.

Ako sudac procijeni da je dovoljno javljanje, odredit će javljanje probacijskoj službi. On ima obvezu javljanja, najčešće u kombinaciji s policijom. Ako sudac procijeni da optuženik treba izvršavati posebne obveze poput psihijatrijskog liječenja, tada određuje da tu obvezu izvršava pod nadzorom probacije tijekom trajanja uvjetnog otpusta, tada ga probacija upućuje u ustanovu gdje on tu obvezu izvršava. Treći modalitet je taj kada sudac procjenjuje da su ispunjeni uvjeti za otpust i da osuđenik nije toliko rizičan za društvo, ali da je potrebno s njim dodatno raditi. Tada se osuđeniku izriče zaštitni nadzor i probacija tada s njim intenzivno radi, radi procjenu rizika', pojasnio je.

Između modaliteta i ljudskih prava

Naveo je da svega četiri posto posla probacijske službe čini uvjetni otpust te je tu naveo da se stvarno reagira po 'odličnim mehanizmima' i suradnji sa sucima i policijom.

'Imate rad za opće dobro, imate uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, gdje je sud procijenio da osuđenika ne treba slati na izvršavanje kazne nego mu izrečenu zatvorsku kaznu zamijeni uvjetnom i onda ga nadzire probacije i određuje me mjeru. (...) Mi smo dio iste uprave s kolegama iz zatvorskog sustava, zadovoljni smo razmjenom informacija, one su digitalno razmijenjene, mi imamo podatke o tome tko nam izlazi, a koje kazneno djelo i kakvo je ponašanje u zatvoru, pa možemo nastaviti s njima raditi', opisao je Brkić.

Osvrnuvši se na najave traženja doživotnog zatvora, Brkić je naveo kako treba pronaći modalitete, ali i zaštiti svačija ljudska prava, navodeći da je 'čovjek nevin dok mu se ne dokaže krivnja'.

'Nisam nikada za ad hoc rješenja, mislim da imamo dobre zakonske procedure i da se dobro radi. Međutim, imamo te neke granične slučajeve, osobe koje nažalost ne mogu više biti kaznenog sustava, nisu počinile novo kazneno djelo. Tu trebamo naći rješenje s drugim sustavima, recimo zdravstvom. Mi trenutačno nemamo instituciju u koju ćete staviti nekoga po punom izvršenju kazne zatvora, koji nema psihijatrijsku dijagnozu, a predstavlja opasnost po društvo. Ne možete nekoga staviti u zatvor samo zato što predstavlja potencijalnu opasnost po društvo, a nije počinio kazneno djelo', zaključio je Brkić.