TAJNA USPJEHA NA IZBORIMA

Kakav je politički domet Živog zida?

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 17.01.2015 19:33
  • Objavljeno 17.01.2015 u 19:33
Živi zid Palfi Sinčić Pernar

Živi zid Palfi Sinčić Pernar

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Iako Živi zid sada prolazi dobru u anketama, pa je tako u zadnjoj izbio na četvrto mjesto i potisnuo neke već etablirane političke stranke, to je još daleko od toga da možemo govoriti o relevantnoj političkoj opciji na koju se može ozbiljno računati, veli Tihomir Cipek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti

Da treba biti oprezan kod predviđanja budućnosti Živog zida, prof. Cipek govori iz više razloga. Prije svega uspoređujući Živi zid i njegovu popularnost s novim strankama i opcijama u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj te njihovom popularnošću.

'Nova španjolska stranka Podemos, koja je osnovana prije godinu dana, ušla je u Europski parlament osvojivši osam posto glasova, a sada joj ankete daju 27 posto glasova. I koalicija grčke radikalne ljevice SYriza, koja sudjeluje na izborima u Grčkoj od 2012. godine, osvojila je oko 27 posto glasova. Nešto više od dvadeset posto glasova dobiva u Italiji Pokret pet zvijezda Beppe Grillo-a koji je više populistička priča, za razliku od spomenutih izrazito lijevih stranaka', navodi Cipek napominjući da su ovi postoci izrazito veći od 7 posto koliko je u anketi dobio Živi zid. To govori da u Hrvatska još uvijek ne postoji pravi protestni potencijal, usprkos krizi u kojoj se nalazi.

Međutim, kako naglašava, još veća je razlika u političkom i životnom iskustvu čelnika navedenih stranka. 'Vodstvo Podemosa i Syrize čine ljudi koji su dugo vremena u političkom ili intelektualnom životu svojih zemalja. Recimo svi čelnici Podemosa nisu mladi ljudi koji još studiraju, nego ugledni politolozi, sveučilišni profesori poput vođe Pabloa Iglesiasa Turriona ili Juana Carlosa Monederoa koji iskustvo stjecao i kao konzultant Huga Chaveza', navodi Cipek.

I na programskoj razini postoje, kako dodaje, razlike između Živog zida s novim strankama u Španjolskoj i Grčkoj. Naime, od programski dokumenata Živi zid trenutno ima samo tekst Ivana Pernara 'Kako je nastao novac'.

Građani ipak nisu poslušali apel Živog zida

Zanimljivo je istaknuti kako birači u drugom krugu predsjedničkih izbora nisu poslušali savjet zvijezde prvog kruga Ivana Vilibora Sinčića, koji im je savjetovao da izborne listiće učine nevažećima tako da na njih dopišu i zaokruže treće mjesto s njegovim imenom kako bi spriječili da ga birački odbori pribroje kandidatima HDZ-a i SDP-a. No uzimajući u obzir broj nevažećih listića i Sinčićeve osvojene glasove, može se zaključiti kako njegov apel nije poslušala većina od 293.570 onih kojima je predsjednički kandidat Živog zida bio izbor u prvom krugu. Iako je 60.728 nevažećih listića mnogo, ipak je to daleko od Sinčićevog rezultata. Politički analitičari rast protestnih glasova u drugom krugu protumačili su prvenstveno kao izraz nezadovoljstva građana ponuđenim HDZ-SDP političkim opcijama nego podrškom Ivanu Viliboru Sinčiću.

'Osnovna teza Živog zida je da neoliberalni poredak i banke uništavaju običnog čovjeka, te da je potrebno radikalno promijeniti financijsku politiku, i nanovo osvijestiti važnost djelovanja institucija države i u ekonomiji. Zastupa se ideologije radikalne kritike neoliberalizma koja spaja lijeve i desne ideje', smatra profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Sinčiću ne smeta 'Za dom spremni'

Sinčićevi javni nastupi sve više sugeriraju da je najistureniji predstavnik Živog zida bliži desnom nego lijevom političkom spektru. Gostujući u četvrtak u HTV-ovoj emisiji Labirint bivši predsjednički kandidat na pitanje što bi učinio da je kao predsjednik na stadionu gdje se skandira 'Za dom spremni' ponovio je sintagmu iz jednog izbornog sučeljavanja kazavši kako ne želi dijeliti javnost po tom pitanju. 'Da netko viče Seig Heil na toj utakmici to bi bila potpuno druga stvar. To je nešto protiv civilizacije', kazao je Sinčić dodatno istaknuvši da se o poviku 'Za dom spremni' ne želi očitovati. Na pitanje voditelja Petra Štefančića je li Živi zid srodan grčkoj Syrizi i španjolskom Podemosu, Sinčić je odgovorio potvrdno. Na voditeljevu opasku da je za razliku od Živog zida riječ o lijevim političkim opcijama, Sinčić je kazao kako su srodni jer im je kao i Živom zidu zajednička borba protiv bankarskih lobija.

U Hrvatskoj se Živi zid prema Cipekovom mišljenju uspio afirmirati zahvaljujući dobrom rezultatu koji je Ivan Vilibor Sinčić postigao u prvom krugu predsjedničkih izbora.

'Taj rezultat posljedica je otvaranja potpuno nove teme koju su svi ostali kandidati zaboravljali ili je nisu toliko naglašavali, a to je siromaštvo. Uistinu je nevjerojatno da se o tome ne govori u zemlji gdje sva istraživanja pokazuju da postoji oko 30 posto stanovništva koji su ispod ili na granici siromaštva koja iznosi nešto više od 1900 kuna, odnosno oko 4500 za četveročlanu obitelj', ukazuje Cipek koji smatra da je Sinčić već puno postigao time što je jasno dao do znanja što je jedan od ključnih problema hrvatskog društva.

Isto vrijedi, kako napominje, i za deložacije.

'Problem s deložacijama javio se i u Španjolskoj, ali su političke stranke reagirale na vrijeme te je donesen zakon kojim se sprečava deložacija iz jedine nekretnine. Kod nas se o tome nije govorilo dok se nije pojavio Sinčić', upozorava Cipek.

U Hrvatskoj, međutim, ne samo da etablirane stranke nisu dale rješenja za nove izazove pred kojima su se našli njezini građani, nego su ih i same stvorile ili su tome pripomogle. Tako je jedan od prvih poteza vladajuće koalicije bio ukidanje javnih ovršitelja, iako se time izgubio medijator između vjernika i dužnika.

'Slažem se je jedno od rješenja spornih deložacija medijacija između vjernika i dužnika, samo je pitanje forme hoće li to biti ovršitelji ili netko drugi. Uistinu treba vidjeti od slučaja do slučaja o čemu se točno radi jer ne postoji univerzalno rješenje jer sigurno imate slučajeva kod kojih su se ljudi zaduživali zbog pohlepe ili sličnog. Pojavili su se i fenomeni za koje se mislilo da ih nema, poput siromaštva djece, što je posljedica politike Vlade koja o tome nije vodila računa. Stoga je jasno da su se neki ljudi okrenuli onome tko je o tome govorio', smatra Cipek.

Može li detektiranje siromaštva i deložacija kao ozbiljnih problema biti osnova za budućnost Živog zida, pitamo profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

'Ako pogledate južnu Europu, tu postoje zemlje koje su prošle diktaturu i duboko su podijeljene, a u kojima vladajuće stranke desnog i lijevog centra teško zajedno prelaze 50 posto glasova. Nasuprot tomu, kod nas savezi lijevog i desnog centra dobivaju od 70 do 80 posto glasova. To nam govori da je protestnih glasača, koji pokazuju svoje nezadovoljstvo, od 15 do 20 posto. S duge strane, oni su podijeljeni na OraH, koji nije antisistemska stranka, već postojeći sustav želi usavršiti. Nasuprot tome, Živi zid dokraja dovodi u pitanje postojeći sustav. Međutim, uzimajući u obzir sve navedeno, a osobito iskustvo njegovih ljudi, veliko je pitanje što može postići. Jer jedno je pridobiti određene glasove na predsjedničkim izborima, a nešto drugo stvoriti organizaciju s jasnim političkim programom za razna područja i s podružnicama za koje treba i logistika. Istina, postoji protestni potencijal od oko 20 posto glasova, a mogao bi biti i veći kada bi se u politiku uključili i oni koji sada ne izlaze na izbore', upozorava Cipek.

'Protestni birači, koji vide da nešto strukturalno ne valja', smatra Cipek, lutaju od stranke do stranke, od onih koje zagovaraju ideju socijalne jednakosti, do onih koji u prvi plan stavljaju brigu za okoliš i građanski aktivizma.

'Oni traže svoju stranku. Imali su laburiste, neko vrijeme su bili kod ORaHa, ali je gospođa Holy, izgleda pogriješila što se nije kandidirala jer bi se onda vidjela njezina prava snaga a i potencijala ORaHa. Kako nisu imali kandidata kojeg poznaju, onda se dio protestnih birača odlučio za Sinčića koji tek treba pokazati može li uz pomoć biračku podršku koju je dobio, to prenijeti u političku stranku koja mora imati logistiku, a prije svega jasan politički program. Naime, nije dovoljno biti protiv postojeće monetarne politike, deložacija i banaka. Morate ponuditi konkretan program izlaska iz krize i razvoje hrvatskog društva. U Grčkoj Syriza ima čitavu vladu u sjeni, a nije još sasvim hoće li uspjeti', napominje Cipek.

t

t

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković/Crobarometar

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!