Bivši ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana i nesuđeni SDP-ov premijer Ljubo Jurčić hrabro obećava kako bi primjenom njegova gospodarskog recepta BDP rastao po stopi od pet posto.

Na prvo mjesto svog programa Jurčić stavlja industrijsku politiku koja bi trebala dati odgovore na pitanje što i kako proizvoditi (proizvod, tehnologija, obrazovanje, tržište), na drugom je mjestu regionalna politika (u kojem dijelu Hrvatske proizvoditi i koja je potrebna gospodarska i socijalna infrastruktura), na treće i četvrto mjesto dolazi fiskalna, odnosno monetarna politika koje moraju podržavati prve dvije.

Prema Jurčiću, redoslijed je sada okrenut naopačke. Vladajući su zaokupljeni fiskalnom i monetarnom politikom, a industrijska i regionalna ne postoje.

DEFICIT SE MOŽE RIJEŠITI SAMO POVEĆANJEM PROIZVODNJE

'U situaciji pada nacionalnog dohotka nema uvođenja novih poreza!' odrješito kaže Jurčić.

Budući da Hrvatska proizvodi daleko ispod svojih mogućnosti, ima malu iskorištenost kapaciteta i zaposlenost ljudi, jedini je način rješavanja deficita povećanje domaće proizvodnje kao porezne baze, a ne rezanje potrošnje ili povećanje poreza.

'Potrošnju ne bismo smanjivali, nego preusmjeravali prema ekonomskoj i socijalnoj opravdanosti, ali da u najvećoj mjeri, direktno ili indirektno, dolazi iz domaće proizvodnje. Potrošnju koja u najvećoj mjeri dolazi iz domaće proizvodnje bismo i povećali', ističe Jurčić.

INFRASTRUKTURNI PROJEKTI NISU RJEŠENJE

Jedini zdravi gospodarski rast u Hrvatskoj može doći samo iz oživljavanja proizvodnje finalnih roba, a ne iz infrastrukturnih projekata. Hrvatska vlada, naglašava, treba davati potporu poduzetnicima u kreiranju novih proizvoda, usvajanju novih tehnologija, osvajanju novih tržišta i u financiranju cijelog poslovnog procesa. Poduzetnici su partneri Vladi u povećanju zaposlenosti, proizvodnje i izvoza.

NA POLOVICI MANDATA RAST VEĆI OD DVA POSTO, U ČETVRTOJ PET POSTO

Na naš upit koje bi ga brojke zadovoljile kad je riječ o BDP-u, nezaposlenosti i izvozu, Jurčić bez okolišanja odgovara kako bi primjenom gospodarskog programa Novog vala u drugoj godini mandata rast BDP-a bio nešto veći od dva posto, a u četvrtoj godini oko pet posto.

'Nezaposlenost nakon dvije godine pala bi ispod 300 tisuća, a nakon četiri godine ispod 250 tisuća. Saldo trgovačke bilance s inozemstvom trebao bi biti bolji za dvije milijarde eura', siguran je Jurčić.

PRIVATIZACIJA 'DA', ALI MONETIZACIJA AUTOCESTA 'NE'

Novi val privatizaciju bi provodio po pravilu da sve tvrtke koje proizvode 'čisti' tržišni proizvod i nemaju strateško značenje za razvoj Hrvatske ili nekog gospodarskog sektora trebaju ići na bubanj.

'Međutim, ne postoji nijedan opravdan razlog dati izgrađene autoceste u koncesiju. Financijski, ekonomski, prometno, ekološki i politički to bi bilo štetno', ističe Jurčić.

NE IĆI NA SLIJEPO U IZMJENE ZAKONA O RADU

Zakon o radu stranka Novi val mijenjala bi tek kad se vidimo u kojim sektorima se stvaraju proizvodne, tehnološke i tržišne mogućnosti za dugoročno povećanje proizvodnje.

'Promjene u Zakonu o radu trebaju biti usklađene s ostalim faktorima za povećanje proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Njegove promjene proizlazile bi iz cjelovite strategije nacionalnog razvoja', zaključuje Jurčić.