Summit se ovaj put održava na dvije lokacije. U četvrtak, prvi dan summita, predsjednici država ili vlada okupit će se u Ypresu, mjestu u sjeverozapadnoj Belgiji, u povodu obilježavanja 100. obljetnice početka Prvog svjetskog rata. Okolica Ypresa bila je poprište nekoliko velikih bitaka u Prvom svjetskom ratu.

Čelnci EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, u Ypresu će muzej 'U poljima Flandrije', sudjelovati na ceremoniji odavanja počasti poginulima te prisustvovati inauguraciji 'Klupe mira' u vrtu memorijalnog spomenika Menina Gate. U gradskoj vijećnici u Ypresu čelnici će imati neformalnu večeru, na kojoj će razgovarati o strateškim prioritetima za sljedećih pet godina.

Francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Matteo Renzi traže nešto fleksibilniju fiskalnu politiku u pogledu proračunskog deficita i državnog duga kako mjere štednje ne bi išle na štetu rasta. S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je da promjena Pakta o stabilnosti eura ne dolazi u obzir i da unutar pakta ima dovoljno fleksibilnosti.

'Njemačka vlada se slaže da Pakt o stabilnosti i rastu pruža odlične uvjete za poticanje rasta i konkuretnosti s jasnim ograničenjima s jedne strane i s mnoštvom instrumenata fleksibilnosti s druge strane. Moramo koristiti i jedne i druge, kao što su korišteni i raniji', rekla je Merkel u srijedu u Bundestagu.

Spominjanje fleksibilnije primjene pravila o proračunskom deficitu i dugu tumači se kao gesta prema talijanskom premijeru Matteu Renziju kako bi on zauzvrat podržao Junckera za novog predsjednika Komisije.

Imenovanje novog predsjednika Komisije, prema službenoj najavi, na dnevnom je redu u petak, drugi dan summita.

Iako se o tome uobičajeno uvijek odlučivalo konsenzusom, britanski premijer David Cameron najavio je da će tražiti glasovanje, iako zna da će ostati u manjini. U početku je bilo nekoliko čelnika zemalja članica koji su pokazivali razumijevanje za Cameronovo stajalište, pogotovo u tome da ne može Europski parlament i predlagati i birati predsjednika Europske komisije, ali su postupno otpadali jedan po jedan i sada je uz njega ostao samo mađarski premijer Viktor Orban koji je i dalje protiv Junckera.

Inzistiranjem na glasovanju Cameron očito želi dobiti koji poen u britanskoj javnosti i u redovima svoje vlastite stranke, koja je uvelike euroskeptična. Cameron je najavio da će ako pobijedi na izborima sljedeće godine, do 2017. organizirati referendum o ostanku ili odlasku Velike Britanije iz Europske unije i to nakon što ispregovara nove odnose Londona s Bruxellesom.

Juncker je na početku svoje kampanje najavio da će, bude li izabran, pokušati naći odgovor na britansko pitanje i postići pošten dogovor s Londonom, ali to nimalo nije ublažilo Cameronovo protivljenje. Britanija prigovara da je Juncker staromodan političar, zagovornik federalizacije Europe te da nije u stanju provesti reforme kakve London traži. S druge strane, nisu rijetki oni koji kažu da je tražiti da predsjednik Komisije ne bude federalist isto što i tražiti da papa ne bude katolik.

Pitanje izbora predsjednika Komisije po pravilima, koje je uspio nametnuti Europski parlament, to jest da predsjednika Komisije daje ona politička skupina koja je dobila najviše glasova na europskim izborima, jedno je od ključnih na koji će EU morati naći odgovor. Bez obzira na osobu predsjednika Komisije, ovdje se postavlja pitanje tko je izvor demokratskog legitimiteta u EU, demokratski izabrane vlade zemalja članica ili Europski parlament izabran na izravnim izborima, ali na koje izlazi vrlo mali broj birača. Od odgovora na to pitanje, za koji će vjerojatno trebati dosta vremena, ovisit će i pravac u kojem će krenuti Europska unija.

Sam Juncker, poznat po svom smislu za humor, na pitanje očekuje li da će na ovom summitu biti izabran odgovorio je da hoće 'bude li pobijedio zdravi razum, ali kao što znate zdravi razum nije uvijek ravnomjerno raspoređen'.

Ako, kao što se očekuje, Europsko vijeće imenuje Junckera na ovom summitu, onda će ga Europski parlament potvrditi na sjednici koja se održava od 14. do 17. srpnja.

Prema diplomatskim izvorima, na ovom summitu se neće razgovarati o ostalim dužnostima koje će trebati popuniti do kraja ove godine - predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika euroskupine, foruma koji okuplja ministre financija članica eurozone.

Zato se spominje mogućnost sazivanja izvanrednog summita, koji bi se održao na dan izbora predsjednika Komisije, navjerojatnije 16. srpnja na kojem bi se odlučivalo o imenima koja će preuzeti te dužnosti. U igri za novog predsjednika Europskog vijeća najčešće se spominje danska premijerka Helle Thorning-Schmidt, za novog visokog predstavnika ministri vanjskih poslova Nizozemske ili Slovačke Frans Timmermans i Miroslav Lajčak, a za šefa euroskupine, španjolski ministar financija Luis de Guindos

Čelnici EU-a u petak će na početku drugog dana summita potpisati sporazume o pridruživanju s Ukrajinom, Moldovom i Gruzijom. Također bi trebali potvrditi kandidatski status za Albaniju.