Četrnaesta sjednica saborskog Odbora za obranu počela je prilično neuobičajeno – prijedlogom predsjednika Odbora Tomislava Ivića (HDZ) o skidanju dvije točke dnevnog reda, odnosno o micanju iz rasprave Konačnih prijedloga zakona o obrani i o službi u OS RH sa sijela Odbora u četvrtak. Razlog za to je dopis koji je stigao iz Ureda predsjednika RH na adresu predsjednika Sabora i predsjednika Odbora za obranu, a u kojem se šef države i vrhovni zapovjednik žali na nepoštivanje procedure i njegovih ovlasti proizašlih iz Zakona o obrani, piše portal Obris.org
'Ministarstvo obrane RH zatražilo je prethodno mišljenje dana 22. svibnja 2013. godine. S obzirom da Ministarstvo nije smatralo potrebnim obaviti dodatne konzultacije o pojedinim odredbama, uputilo je zakone u Vladu bez ovog prethodnog mišljenja istog dana, 22. svibnja 2013. godine. Vlada RH potvrdila je Konačni prijedlog zakona dana 24. svibnja 2013. godine. Zato sukladno čl. 7 st. 2 točke 25 Zakona o obrani ovo prethodno mišljenje podnosim neposredno Saboru RH', piše u dopisu iz Ureda predsjednika.
Pročitavši osnovni dio dopisa, predsjednik Odbora Tomislav Ivić još je citirao sljedeće predsjednikovo mišljenje: ' ...premda sadržaj većine predloženih zakonskih odredbi podupire ispunjenje naprijed navedenih ciljeva, smatram da pojedine predložene odredbe nisu dobre i da se mogu dodatno unaprijediti'.
Izostanak mišljenja predsjednika RH Iviću je bio dovoljan razlog da s dnevnog reda sjednice Odbora za obranu skine raspravu o paketu obrambenih zakona, pri čemu bi na snazi ostala tek 3. točka - 'Prijedlog Zakona o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava s Konačnim prijedlogom zakona'. No glasanje nije prošlo kako je Ivić predvidio – dva zastupnika HDZ-a, Ivić i Zvonko Milas, glasali su za izmjenu dnevnog reda, dok se ostatak nazočnih zastupnika (SDP, HNS i HDSSB) pravio da nije u dvorani, ne glasajući ni za, ni protiv, ni suzdržano, navodi Obris.org. Ivić je rezignirano ustanovio da nema kvoruma, pa prema tome ni sjednice, te da svi lijepo mogu kući, uz sazivanje sjednice neki drugi dan. Asa iz rukava izvukao je ministar obrane Ante Kotromanović, najavivši kako je pod točkom razno mislio prezentirati dosadašnje učinke tri velika postupka nabave (remont MiG-ova i helikoptera Mi-8 te izgradnja prototipa obalnog ophodnog broda), a sve u sklopu najavljenog jačanja uloge Sabora u velikim vojnim nabavama. Kako se u tom trenutku kvorum naglo pojavio, sjednica Odbora ipak je nastavljena, sa samo dvije točke dnevnog reda – prijedlogom Zakona o prometu roba vojne namjene i prezentacijom ovogodišnjih velikih nabava u Ministarstvu obrane.
Procedura zakočila Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH
Da odnosi između predsjednika RH Ive Josipovića i njegove bivše stranke SDP-a te vlade Zorana Milanovića nisu dobri – vidljivo je već dulje vrijeme. Iako su se i Ministarstvo obrane i sam ministar Kotromanović trudili to demantirati, trzavica na relaciji Sarajevska cesta – Pantovčak bilo je već i ranije, ponajprije prilikom izrade novih obrambenih zakona. Bilo ih je i u nedavnoj prošlosti, prilikom odluke o odlikovanjima povodom 4-godišnjice ulaska Hrvatske u NATO. Tada je s već pripremljenog i od Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja odobrenog popisa Josipović skinuo zamjenicu ministra obrane Višnju Tafru, bivšeg ministra obrane Davora Božinovića i bivšeg ministra vanjskih poslova Tonina Piculu, uz objašnjenje kako je 'politika predsjednika da ne odlikuje osobe na visokim političkim dužnostima'. Istodobno, na popisu su 'preživjeli' Dragan Lozančić, Zoran Drča, Pjer Šimunović i Igor Pokaz, svi odreda na visokim dužnostima (ravnatelj SOA-e, pomoćnik ministra obrane i veleposlanik RH u Izraelu, odnosno Ruskoj Federaciji).
Odnosi između predsjednika RH i Ministarstva obrane pokvarili su se na pitanjima predsjednikovih ovlasti predviđenih u Zakonu o obrani. Dok je MORH-u nesporno to da vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima veću ulogu u ratu nego u miru, vrhovnom je zapovjedniku važno da neprestano ima velike ili još i veće ovlasti, bez obzira konzumira li ih ili ne. Najbolje se to vidi na sada već višegodišnjem nesazivanju Vijeća za obranu koje je predsjednik Josipović u cijelom svom mandatu sazvao samo jednom, i to na zahtjev bivše premijerke Jadranke Kosor. Vijeće za obranu posljednji je put sastančilo 5. listopada 2010. godine, a na pitanje Obrisa kada će to činiti opet, predsjednik Josipović je odgovorio: 'Kada za to bude potrebe, kada bude na stolu neka od onih tema koje su dio nadležnosti ta dva vijeća (Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, op.a.), bit će i sjednice.'
Upravo danas, koristeći ovlasti iz čl. 7 st. 2 točke 25 Zakona o obrani i pozivajući se na narušenu proceduru, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH na kraće je vrijeme odgodio saborsku proceduru donošenja novog Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH.
Trenutno je loptica prebačena na Josipa Leku, predsjednika Sabora koji mora presuditi može li se dopis predsjednika RH smatrati 'prethodnim mišljenjem' ili ne te mora li ono nužno proći kroz Vladu ili je dovoljno poslati ga u Sabor. Ovisno o tome, bit će sazvana i sjednica Odbora za obranu. Bez obzira o kojem se danu radi, sada je sasvim izgledno da Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH neće biti doneseni, niti će stupiti na snagu u narednih šest dana.
Obris napominje kako će zbog kašnjenja u donošenju Zakona o službi u OS RH i MORH-ovog nesnalaženja u pripremi prijelaznog rješenja trpjeti prva grupa od 43 vojnika kojima je istekao 8-godišnji ugovor o službi prije mjesec dana. Novim Zakonom o službi u OS RH predviđeno je da i oni sklope dodatni, treći ugovor, no Zakon prije treba donijeti. Zbog otezanja s njegovim donošenjem sada je sasvim izgledno da će i sljedeća grupa vojnika, kojima ugovor ističe 13. lipnja, silom prilika ostati bez posla. Barem privremeno.
