PRIZANJE IZ IZRAELA

Još četvero Hrvata proglašeno Pravednicima među narodima

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 27.01.2016 15:17
  • Objavljeno 27.01.2016 u 15:17
Potomci obitelji Glojnarić i Pavlek

Potomci obitelji Glojnarić i Pavlek

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman u srijedu je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u ime memorijalnog centra Yad Vashem u Jeruzalemu uručila medalje Pravednici među narodima potomcima obitelji Amalije, Emericha i Blaženke Glojnarić te Jurja Pavleka koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata spasili život 13-godišnjem židovskom dječaku

Obitelj Glojnarić iz Mača i Juraj Pavlek iz Borkovca skrivali su i spasili Paula Schreinera, čija je obitelj bila vlasnik ciglane u Bedekovčini, i koji je u Drugom svjetskom ratu izgubio 20 članova obitelji. Zbog toga što su ga skrivali, novinara Emericha Glojnarića, u to vrijeme istaknutog HSS-ovca i prijatelja Paulova oca, i njegovu sestru Blaženku ubile su ustaške vlasti, a nakon što se majka Amalija sklonila u Zagrebu brigu oko Paula preuzeo je Juraj Pavlek.

Izraelska država im je u svibnju posthumno dodijelila priznanje Pravednici među narodima koje je Kleitman danas svečano uručila njihovim potomcima u palači Dverce u nazočnosti predstavnika židovske zajednice, predsjednika Sabora Željka Rainera, gradonačelnika Milana Bandića, ministra obrazovanja Predraga Šustara, rektora Zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa i oskarovca Branka Lustiga.

"Ovo je važan dan za nas, mene osobno, Yad Vashem i Izrael", kazala je veleposlanica Kleitman uručujući priznanja i medalje Albertu Glojnariću, unuku Amalije Glojnarić, i Draženu Pavleku, unuku Jurja Pavleka.

Usprkos riziku po vlastite živote, istaknula je veleposlanica, ti su ljudi pokazali nevjerojatnu ljudskost i pomogli židovskom dječaku, a mi kažemo da onaj "tko spasi jednu dušu, spasi cijeli svijet".

"Ovo mi je drugi put od kada sam u Hrvatskoj da u ime Yad Vashema uručujem to priznanje i mogu reći da je čovječnost još uvijek živa", kazala je Kleitman i izrazila nadu da "nećemo više svjedočiti tragičnim događajima tako velikih razmjera poput holokausta".

Predsjednik Sabora je kazao da je ovo "trenutak koji nas istovremeno ispunjava tugom i radošću" jer pokazuje da se ono što se događalo nekad, još uvijek događa u nekim dijelovima svijeta, ali tu je i spoznaja da ima ljudi koji i u "okruženju zla imaju snage pomoći drugima" i ti su se ljudi "urezali u srca židovskog naroda i cijelog čovječanstva".

"Podsjećanje na užase holokausta je strašno, vidjeli smo što se događalo i u našem Domovinskom ratu, ali ima ljudi koji su pomagali bližnjima bez obzira na religiju ili naciju", kazao je Reiner i istaknuo da je važno znati da "dobro, prije ili kasnije, uvijek pobjeđuje".

"Važno je prepoznati ljude koji su u mraku predstavljali svijetlo, a to su Pravednici među narodima", poručio je predsjednik hrvatskog parlamenta.

"Spasili su me moji Glojnarići i Jurek"

Gradonačelnik Bandić je kazao da su članovi obitelji Glojnarić i Pavlek, netom uvršteni u Pravednike među narodima, bili vođeni "najiskrenijim ljudskim vrednotama" jer su po cijenu vlastitog života nesebično pomagali drugima. Također je izrazio divljenje prema "ustrajnosti židovskog naroda u borbi za svoj opstanak".

Primajući priznanje Albert Glojnarić je kazao da je ponosan na obitelj kojoj pripada i da se nada da će to biti putokaz za mlade generacije. Dražen Pavlek se zahvalio Schreineru na objavljivanju knjige "Spašeni iz Zagreba" i Yad Vashemu.

Paul Schreiner doputovao je u Zagreb na svečano uručivanje priznanja i u vrlo emotivnom stanju kratko izjavio da mu je drago što je ovo doživio.

"To mogu zato jer sam živ, jer su me spasili moji Glojnarići i Jurek", kazao je Schreiner.

Na popisu Pravednika među narodima u Yad Vashemu sada je 113 Hrvata.

Yad Vashem je kao muzej holokausta (Shoa na hebrejskom) utemeljen 1953. godine u spomen žrtvama i svim onima koji su, riskirajući svoje živote, odlučili pomagati Židovima i spasiti ih od genocida. Oni su u Yad Vashemu dobili svoj prostor,­ Vrt pravednika među narodima, a njihova imena su uklesana u zidove vrta.

Yad Vashem je podignut na zapadnom obronku gore Herzl, na Brdu sjećanja, i nakon Zida plača je najposjećenije turističko mjesto u Izraelu. Ime je preuzeto iz knjige proroka Izaije koji kaže da će "u kući svojoj i među zidovima svojim podići spomenik i ime, bolje nego sinovima i kćerima i svakom od njih dati im vječno ime koje se neće zatrti".

U Yad Vashemu je svoje mjesto našao i Oscar Branka Lustiga, koji je osobno u srpnju prošle godine poklonio u trajno vlasništvo Memorijalnom muzeju holokausta, ocijenivši da je Yad Vashem "dobro počivalište za Oscara". Lustig je osvojio producentskog Oscara 1993. za film "Schindlerova lista", a današnja zagrebačka svečanost popraćena je glazbom upravo iz tog filma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!