LJUDI KAO SNORKIJEVCI

Jesu li mogući podvodni gradovi i tko bi tamo živio?

Bionic
Reading

Čovječanstvo demografski raste brzinom na koju se odavno upozorava, a istovremeno mu prijete kataklizmičke prirodne promjene. Kao jedna od teoretskih alternativa za slučaj kopnene katastrofe počinje se spominjati koloniziranje podmorja

U svom prilogu na tu temu BBC Future navodi da na svijetu trenutno postoje samo tri trajna podmorska obitavališta i da se sva tri nalaze u američkoj državi Floridi. BBC spominje Morski laboratorij, u kojem treniraju i istražuju zaposlenici NASA-e i Američke mornarice, te Podmorsku ložu Jules koja osim znanstveno-vježbeničkih programa nudi i komercijalne hotelske programe poput vjenčanja i 'romantičnih bjegova' za 675 dolara po noći.

Ian Koblick, koji radi u oba zdanja, tvrdi da trenutno postoje tehnološki uvjeti za stvaranje podvodnih kolonija koje bi imale do stotinu stanovnika. Problemi na kojima bi najviše trebalo raditi su sistemi evakuacije u izvanrednim slučajevima, zatim kontrola vlage i dotoka kisika.

Zasad nije riješen problem energetske neovisnosti. Polazeći od ideje održivog razvoja, predložena rješenja zasad su solarni paneli na površini ili stanoviti oblici korištenja energije valova. Za samostalnu proizvodnju kisika razmatra se sadnja biljaka. Sadašnji podvodni objekti koriste kemikaliju Sodasorb koja čisti zrak od ugljičnog dioksida. Ispod 150 metara valjalo bi koristiti dušik, a na 300 metara helij, jer ljudsko tijelo treba razne količine raznih sastojaka iz zraka, ovisno o pritisku.

U SF estetici, podzemno naselje obično je natkriveno prozirnim mjehurom. No sadašnja tehnologija bliskija je stvaranju odvojivih modula od čelika, stakla i specijalnog cementa za korištenje pod vodom - ne dublje od 300 metara.

Koblick je sa svojim suradnicima pod vodom znao provoditi do 60 dana i nije primijetio zdravstvene posljedice. Pretpostavlja da bi bilo izvedivo napraviti koloniju u kojoj bi bio moguć boravak do šest mjeseci.

Zasad su ovakvim planovima najviše zaneseni znanstvenici koji shvaćaju da im stalan boravak u moru omogućava kudikamo dublje uvide od povremenih ronilačkih izleta. Navodi se da bi veliku korist od takvih postrojenja mogli imati i, primjerice, astronauti i arheolozi. Podvodna naselja mogla bi, smatra Koblick, uskoro niknuti i oko raznovrsnih rudnika na morskom dnu.

Jedan od mogućih motiva za napredak u kolonizaciji podmorja svakako je i turizam. BBC navodi primjer poljske kompanije s engleskim imenom Deep Ocean Technology, koja bi za tri godine trebala otvoriti podmorski Water Discus Hotel kraj atraktivnog staništa na Maldivima. Tvrtka navodno već ima i narudžbe iz Dubaija, Singapura te Norveške.

No masovnija kolonizacija podmorja danas se ne čini izglednom BBC-jevim sugovornicima. Pawel Podwojewski iz poljske kompanije upozorava da je nedostatak sunčeve svjetlosti veliki problem. A Ian Koblick s početka teksta - 74-godišnjak - koji cijeli život zagovara ozbiljnije naseljavanje podmorja u znanstvene svrhe - smatra da samo apokaliptična prirodna katastrofa ili izuzetan rudni interes mogu masovnije i trajnije privući ljudsku vrstu pod more.

Reportaža o podmorskom hotelu Jules Undersea Lodge na Floridi (ili, točnije, pod njom)