Iran je poručio da neće potpisati mirovni sporazum sa Sjedinjenim Državama dok mu ne bude oslobođeno 24 milijarde dolara zamrznute imovine, čime su pregovori o završetku sukoba i iranskom nuklearnom programu ušli u novu, vrlo osjetljivu fazu, piše britanski The Telegraph.

Prema navodima više izvora bliskih pregovorima, iranski predstavnici u Dohi jasno su poručili da bez konkretnog financijskog poteza Washingtona nema ni nastavka pregovora ni konačnog dogovora.

Teheran traži milijarde odmah nakon objave sporazuma

Iranski glavni pregovarač Mohamad Bager Galibaf i ministar vanjskih poslova Abas Aragči zahtjev su iznijeli tijekom sastanaka s katarskim posrednicima.

Iran traži: 12 milijardi dolara odmah nakon objave memoranduma o razumijevanju te dodatnih 12 milijardi unutar idućih 60 dana.

'Naš zahtjev je oslobađanje zamrznutih sredstava — ne u budućnosti, nego odmah', rekao je jedan iranski dužnosnik uključen u pregovore.

Više od 100 milijardi dolara blokirano zbog sankcija

Iranska zamrznuta imovina procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara, uglavnom prihoda od prodaje nafte i plina koji su blokirani tijekom godina američkih sankcija.

Novac se nalazi u bankama u: Južnoj Koreji, Kataru, Iraku, Japanu, Njemačkoj, Turskoj, Bahreinu te Luksemburgu

Za oslobađanje sredstava Washington bi morao suspendirati dio sankcija i koordinirati postupak sa saveznicima i stranim bankama.

Trump pod velikim pritiskom unutar vlastitog tabora

U američkim političkim krugovima raste nezadovoljstvo mogućnošću da SAD oslobodi milijarde dolara Teheranu prije konačnog dogovora o nuklearnom programu.

Trumpovi saveznici smatraju da bi takav potez izgledao kao nagrada režimu koji je tijekom sukoba zatvorio Hormuški tjesnac i izazvao ozbiljnu globalnu energetsku krizu.

'To je dogovor koji Trump teško može prihvatiti', rekao je izvor blizak američkom predsjedniku.

Jedan visoki dužnosnik MAGA pokreta ironično je poručio: 'The Art of the Deal bila je odlična knjiga. Trump bi je možda opet trebao pročitati.'

Hormuški tjesnac ostaje glavna točka napetosti

Iranovo zatvaranje Hormuškog tjesnaca tijekom sukoba gotovo je izazvalo globalnu recesiju, a tržišta i dalje strahuju od nove eskalacije. Cijena nafte ponovno se približila granici od 100 dolara po barelu zbog nesigurnosti oko ponovnog otvaranja ključnog pomorskog pravca.

Iranski dužnosnici tvrde da sada inzistiraju na konkretnim financijskim jamstvima zbog iskustva iz 2018. godine kada je administracija Donalda Trumpa jednostrano napustila nuklearni sporazum i ponovno uvela sankcije. Teheran smatra da više ne može prihvatiti obećanja bez neposredne provedbe.

Katar i Pakistan posljednjih tjedana intenzivno posreduju između Washingtona i Teherana, a prema pojedinim informacijama Kina bi se mogla uključiti kao mogući jamac provedbe sporazuma. Pregovarači navodno rade na složenom mehanizmu kojim bi se osiguralo da oslobođeni novac ne bude izravno korišten za iranski nuklearni program ili financiranje savezničkih militantnih skupina.

Primirje ponovno na rubu pucanja

Napetosti su dodatno porasle nakon što su američke snage u Hormuškom tjesnacu pucale na brodove Iranske revolucionarne garde koje Washington optužuje za postavljanje morskih mina. Iran tvrdi da je riječ o kršenju primirja i poručuje da zadržava pravo na odgovor.

Istodobno američki državni tajnik Marco Rubio tvrdi da bi dogovor mogao biti postignut 'u nekoliko dana', no bez detalja o tome hoće li Washington pristati na iranske financijske uvjete.