Ove godine berba je u ovoj vinskoj regiji počela prošlog tjedna, istaknuli su iz udruge Bregovita Hrvatska koja okuplja vinare i vinogradare regije središnja (bregovita) Hrvatska - s područja Grada Zagreba, Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije.

Utrka s vremenom u branju grožđa nastaje, kako kažu, jer sada sve ranije sazrijeva i potrebno ga je brzo pobrati u trenutku kad su pokazatelji ploda za proizvodnju vina najbolji.

"Zime su postale blage, početak vegetacije nastupa sve ranije i raspored padalina tijekom godine se mijenja. Grožđe brže sazrijeva i prisiljava nas na rane berbe, a najranije smo imali 14. kolovoza ove godine i 2018.", komentira situaciju vinar Luka Košćak iz Novog Marofa.

Za prinose ovog ljeta kaže da su niži, ali da je kvaliteta grožđa dobra te idealna za tzv. premium vina s duljim potencijalom dozrijevanja, dok će pjenušci iz ove godine biti nešto kompleksniji i voluminozniji u odnosu na lani.

I na Plešivici su vinogradari sada u velikom poslu, jer su u berbu krenuli prije nekoliko dana kako bi sačuvali kiseline koje su ključne za vina.

"Manje je grožđa nego prošle godine, ali urod je zdrav i visoke kvalitete. Sorta koja nam se pokazuje izuzetno dobrom u ovim vremenskim uvjetima, je naš autohtoni žuti plavec", kaže vinar Nikola Šember iz Pavlovčana.

Vinar David Štampar iz Svetog Urbana napominje da još čekaju dozrijevanje pušipela te nekoliko udomaćenih internacionalnih sorti, dodajući da se novim vremenskim uvjetima prilagođavaju nizom agrotehničkih mjera poput zadržavanja vlage u tlu humusom i sijanjem trave u vinogradu.

"Dio vinograda nam je stradao u tuči, no ostalo je grožđe lijepo i zdravo. Pripremamo podrume za berbu i očekujemo iz grožđa izvući najbolje“, optimističan je Štampar.

Iz udruge Bregovita Hrvatska iznose da je i u drugim dijelovima Središnje bregovite Hrvatske slično te da vinogradari s posebnom pozornošću prate kako autohtone sorte reagiraju na klimatske promjene, kao i da se većina vinograda ovo ljeto uspješno izborila s dugim sušnim razdobljem.

"U većini vinograda u tlu je bilo dovoljno vlage. Najugroženiji su bili mladi vinogradi koji traže dodatno napajanje vodom. Autohtone sorte po kojima je Središnja bregovita Hrvatska poznata dobro se nose s klimatskim promjenama, no tržište smo navikli i na visoku kvalitetu naših vina internacionalnih sorti. Zbog toga će naši vinogradari u godinama koje slijede, morati posegnuti s uvođenjem dodatnih agrotehničkih mjera u vinograde", poručuje predsjednik Bregovite Hrvatske Miroslav Polovanec.