POČELO JE, POČELO!

Je li državna matura babaroga?

DRŽAVNA MATURA

DRŽAVNA MATURA

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Vladimir Ivanov

Jedini preživjeli projekt bivšeg ministra Dragana Primorca - državna matura - nakon prošlogodišnje generalne probe polako, ali sigurno kreće u prvu godinu provođenja. No nedoumice i dalje postoje, a 30 milijuna kuna vrijedan projekt čini se izuzetno kompliciranim. Je li državna matura doista takva babaroga?

Obavezno je polaganje hrvatskog jezika, stranog jezika i matematike tejednog izbornog predmeta. Obavezni predmeti mogu se polagati na dvijerazine, A i B. Učenici moraju provjeriti traži li fakultet koji želeupisati višu razinu znanja (A) ili je dostatna niža razina (B).

Državna matura uvedena je prvenstveno da bi na državnoj razini postojao jasan kriterij za vrednovanje znanja učenika stečenog kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Najviše polemika izazvao je problem strukovnih škola, čiji učenici polažu iste testove kao i gimnazijalci, iako im je satnica općih predmeta tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila znatno manja nego gimnazijalcima. No zanimljivo je napomenuti da se na državnu maturu prijavilo čak 92 posto učenika četverogodišnjih strukovnih škola, tj. njih 19.461 od ukupno 40 tisuća prijavljenih.

Sljedeći kamen spoticanja bilo je pitanje isključuje li državna matura prijamne ispite za fakultete. Odgovor je - uglavnom da. Za upis na većinu fakulteta i visokih učilišta bit će potrebni samo bodovi s državne mature, plus naravno, ocjene iz srednje škole. No neki, njih 26, ipak traže dodatne kvalifikacije.

Osim fakulteta na kojima su presudni talent i vještina, poput Arhitektonskog i Kineziološkog fakulteta, Akademije likovne ili dramske umjetnosti, dodatne testove traže i zagrebački Pravni i Filozofski fakultet te Hrvatski studiji. Oni koji žele upisati tri posljednje navedena fakulteta morat će proći i test intelektualnih sposobnosti.

Jedna od prednosti državne mature jest što se učenik može prijaviti na maksimalno deset fakulteta. Dosad tako nešto nije bilo moguće s obzirom da su se prijemni ispiti održavali u dva do tri dana u cijeloj Hrvatskoj i često su im se termini poklapali.

Zbog državne mature učenici već u prosincu okvirno moraju znati što žele upisati i čime se žele baviti u životu. Prijašnjih godina mogli su izabrati do prijava na fakultete krajem lipnja.

Sama provedba državne mature počela je već početkom školske godine. 'Učenici su u školama ispunili obrazac pretprijava i 1. prosinca svaki od njih dobio je PIN uz pomoć kojeg se logira na stranici www.postani-student.hr. Tako u sustavu provjeravaju upisane ocjene iz srednje škole', pojašnjava za tportal Goran Sirovatka, ravnatelj Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi državnu maturu.

Marin Tironi/CROPIX

Marin Tironi/CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Marin Tironi

Prosvjed zagrebačkih srednjoškolaca u svibnju prošle godine


Na taj način izabrali su predmete koje žele polagati, tj. birali su studijske programe za koje su zainteresirani. Prijave su trajale do ponoći 31. siječnja, a do tog se roka prijavilo gotovo 40 tisuća učenika. 'Od 1. veljače u tri su dana potpisivali prijavnice. Bitno je napomenuti da učenici do 2. srpnja mogu mijenjati studijske programe, no alternativa im mogu biti samo oni fakulteti za koje su potrebni ispiti koje je učenik ranije izabrao.'

Sirovatka kaže da, iako postoji mogućnost prijave za deset različitih studijskih programa, većina prijavljenih 'ozbiljno je izabrala tri ili četiri fakulteta. Ostalo je šareno'.

S prvim ispitima kreće se u petak 19. veljače, kada ispite pišu oni učenici koji su izabrali psihologiju i informatiku. Tjedan dana kasnije pišu se ispiti iz sociologije i logike, i tako do 2. lipnja. Finiš polaganja ispita državne mature je 30. lipnja, kada se pišu ispiti iz tri obavezna predmeta: hrvatskog i stranog jezika te matematike. Te ispite piše svih 40 tisuća prijavljenih učenika.

'Istovremeno, čim ispiti budu ispravljeni, objavljivat ćemo rezultate da učenici odmah mogu vidjeti kako su prošli. Ti rezultati mogu biti indikator za promjenu studijskog programa', pojasnio je Sirovatka. To bi značilo da se, ako nije postigao dovoljan broj bodova za jedan fakultet, učenik može prijaviti za drugi, čiji kriteriji nisu toliko visoki.

Državna matura u brojkama

Među 40 tisuća prijavljenih gotovo 50 posto je učenika strukovnih škola. Prijavilo se 12.668 gimnazijalca, tj. 99 posto od ukupnog broja maturanata koji pohađaju gimnazije. Za polaganje državne mature prijavili su se i ostali kandidati, njih 7.831, među njima je najveći broj onih što su maturirali ranijih godina u Hrvatskoj, njih 5.943, dok su preostalih 1.888 kandidati koji svoje školovanje završavaju ili su već završili u inozemstvu.

Prijavljeno je ukupno 168.370 ispita. Najviše kandidata, njih čak 27.568, prijavilo je ispit iz matematike na osnovnoj (B) razini. Slijede ispit iz hrvatskog jezika na višoj (A) razini sa 23.354 prijave, ispit iz engleskog na višoj (A) i osnovnoj razini sa 17.466, odnosno 16.298 prijava, ispit iz hrvatskog na osnovnoj (B) razini sa 14.987 prijava te ispit iz matematike na višoj razini sa 10.766 prijava.

Marin Tironi/CROPIX

Marin Tironi/CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Vlado Kos


Od ispita iz izbornih predmeta, najviše je prijava za fiziku (10.377), politiku i gospodarstvo (10.081) i biologiju (8.836). Jedna jedina prijava pristigla je za polaganje španjolskog jezika na B razini.

Ispite je sastavljala grupa od pet osoba za svaki predmet: tri srednjoškolska profesora i dva s fakulteta. U svakoj srednjoj školi će prilikom polaganja ispita biti prisutan jedan ispitni koordinator, tj. njih 360, koliko je i srednjih škola, a 1.500 osoba neposredno je uključeno u provedbu ispita državne mature. Bit će i 300 do 400 osoba iz različitih agencija koje će pratiti provođenje ispita. Oni koji su ranije završili srednju školu i oni koji je nisu završili u Hrvatskoj polagat će ispite državne mature na fakultetima, a te će ispite pratiti dodatnih 200-tinjak osoba.

Goran Sirovatka kaže da je u procesu tiskanja ispita radilo svega deset osoba u tiskari. Mali broj ljudi je vidio ispite, kaže Sirovatka. To bi trebalo biti jamstvo da neće biti onih koji će prije vidjeti zadatke.

Sve u svemu, državna matura velik je i skup projekt. Trenutno ima mnogo kritičara, no je li riječ samo o strahu od novog i relativno nepoznatog ili opravdanoj sumnji, vidjet ćemo početkom ljeta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi