Katar vjerojatno više nego bilo koja druga zemlja ima utjecaj na buduće postupke Hamasa zahvaljujući svom složenom dvojnom statusu posrednika, s odobrenjem Izraela, ali i kao kanal za slanje pomoći, uključujući novac, Hamasu u Gazi. Ova izuzetno bogata zaljevska država, naime, već više od deset godina služi kao 'drugi dom' za političko vodstvo Hamasa.

Potpisivanjem Njujorške deklaracije 29. srpnja s drugim arapskim državama, Katar je prvi put načelno prihvatio to da Hamas okonča svoju vladavinu u Gazi i preda oružje Palestinskoj samoupravi (PA) 'u skladu s ciljem suverene i neovisne palestinske države'. Također je 'osudio napade koje je Hamas počinio protiv civila 7. listopada', što je značajan korak koji je približio Dohu stavovima i interesima Saudijske Arabije te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ali nije riječ samo o formalnim izjavama jer je Katar i u praksi počeo više zahtijevati od Hamasa. Nedavno su tako uvedene promjene u uredništvu Al Jazeere, iznimno utjecajnog medijskog carstva u katarskom vlasništvu, a ono je postalo 'glas otpora' diljem Bliskog istoka. Prikaz Hamasa na toj televiziji sad je postao nijansiraniji, a i u privatnim razgovorima katarski čelnici vršili su dodatni pritisak na političko vodstvo Hamasa.

Pregovarači iz Katra iznijeli su jasan stav da preostali taoci u Gazi moraju biti predani, uz uvjerenje da će Donald Trump osigurati da izraelski premijer Benjamin Netanyahu ne nastavi rat. To obećanje, koje su osobno dali Trumpov zet Jared Kushner i specijalni izaslanik predsjednika Steve Witkoff, otvorilo je vrata prošli tjedan za pregovore s Hamasom u Egiptu, pod pokroviteljstvom Katra.

Izrael 'preveslao' Trumpa

Jedna od ključnih poruka Trumpa u obraćanju izraelskom parlamentu (Knessetu) u ponedjeljak bila je da je Izrael postigao sve što je mogao silom. Razlog zbog kojeg je Netanyahu morao prihvatiti tu ocjenu jest taj što si je politički nanio štetu neuspjelim pokušajem likvidacije Hamasovih pregovarača u Dohi početkom rujna, i to iza leđa SAD-a kao saveznika. Još se nije oporavio od štete koju je sam sebi nanio.

Trump, kako je priznao novinarima u Air Force Oneu ovaj tjedan, ne misli da će 'završiti u raju' i bez oklijevanja bi likvidirao osobu koju smatra teroristom ili izdao zemlju poput Irana ako smatra da je to u interesu SAD-a. No nije bio spreman na to da ga na ovaj način iznenadi Izrael, država koja prima američku vojnu pomoć. Izraelci nisu najavili SAD-u udare na Katar, premda je Netanyahuova 'desna ruka' Ron Dermer bio u pregovorima s Trumpovim dužnosnicima danima prije nego što su izraelski F-35 bacili bombe na Dohu. Trump je rekao da se osjeća 'preveslanim', i to s punim pravom.

Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova u podcastu 'Taking the Edge Off the Middle East' slikovito je opisao što izraelski udari na Dohu znače za širu regiju. Madžid al Ansari požalio se da je ona postala talac dviju osoba: bivšeg vođe Hamasa Jahje Sinvara i Netanyahua. 'Jedan je mrtav, a drugi još uvijek širi kaos', poručio je.

Ansari je rekao da je Doha napadnuta 'dan nakon što je Katar predao prijedlog predsjednika Trumpa političkom uredu Hamasa i tražio da ga razmotre na sastanku.'

'Taj sastanak, za koji je javnost znala, bio je meta izraelskih F-35, bez konzultacija sa SAD-om. Što to govori o današnjem svijetu?' kazao je Ansari.

Trump primirio Netanyahua

Nakon napada 'neposlušni' Netanyahu zatražio je od Katra da prestane ugošćavati teroriste: 'Ili ih protjerajte ili ih izvedite pred lice pravde. Ako to ne učinite, mi ćemo.'

Tom je prkosu sada kraj. Trump je prisilio Netanyahua da se primiri, što je bilo evidentno kada ga je natjerao da iz Ovalnog ureda nazove katarskog premijera Mohameda bin Abdulrahmana al Thanija i ispriča se riječima koje su zajednički složili SAD i Katar. Visoki katarski dužnosnik bio je prisutan kako bi provjerio drži li se Netanyahu teksta. Osim toga, dogovoren je formalni trilateralni mehanizam između Izraela, Katra i SAD-a, odnosno 'početak dijaloga radi jačanja uzajamne sigurnosti, ispravljanja zabluda i izbjegavanja budućih nesporazuma'.

Nakon toga je Trump potpisao izvršnu naredbu kojom je SAD obećao sigurnosnu zaštitu Katra, a Pentagon je dopustio katarskim avionima korištenje zračne baze Mountain Home u Idahu. Washington je zainteresiran za suradnju arapskih država i Izraela, ali Trump neće ugroziti američke ekonomske odnose sa zaljevskim državama zbog Izraela, zemlje za koju je u ponedjeljak izraelskom parlamentu rekao da je tek 'točkica na svjetskoj karti'.

Ne vjeruju svi Katru

Ipak, to nije spriječilo uvlačenje Katra u polariziranu raspravu u Washingtonu. Ekstremni dijelovi republikanske desnice, poput Laure Loomer ili konzervativnog think tanka Foundation for Defense of Democracies (FDD), i dalje tvrde da tom državom zapravo vlada nereformirana verzija Muslimanskog bratstva, međunarodne sunitske islamističke organizacije. Loomer je išla toliko daleko da je iznijela tezu o katarskim pilotima, obučenima u SAD-u, koji bi mogli ponoviti napad poput onog 11. rujna.

Drugi dio FDD-a tvrdi pak da je neuspjeli izraelski udar možda prisilio Katar da ublaži stav prema Hamasu, a pritom u analizi nisu uzeli u obzir promjene katarske politike tijekom ljeta.

Dva izazova za Katar

Katar sada ima dva neposredna izazova. Očekuje se da iskoristi svoje dugogodišnje iskustvo posredovanja u pregovorima s Hamasom (od vremena administracije Georgea W. Busha) kako bi nagovorio tu militantnu skupinu da se razoruža. To će zahtijevati detaljan i mukotrpan posao, uključujući pitanja na kakvo će se oružje to odnositi, što će biti s golemom mrežom tunela u Gazi i kome bi točno Hamas predao oružje. Katarski novac vjerojatno će biti potreban za provedbu tog plana, a najvišim liderima Hamasa mogao bi biti ponuđen egzil.

Drugo, Doha bi mogla preusmjeriti pažnju prema Palestinskoj samoupravi, reformama koje obećava Fatah i izborima za novo vodstvo za godinu dana. Katar vjerojatno više ne želi biti dio improviziranih aranžmana koje je prije poticao Netanyahu, a kojima je zaljevska država od 2012. godine uložila četiri milijarde dolara u infrastrukturu i najsiromašnije obitelji u Gazi. Izraelski premijer podržavao je to financiranje jer se time oslabljivala Palestinska samouprava, no nedavno je službeni izvještaj izraelske vlade utvrdio da je dio sredstava odlazio za vojne aktivnosti Hamasa. Osim toga, tu je i afera visokih Netanyahuovih suradnika koji su uzimali katarski novac.

S obzirom na golemu devastaciju Gaze i globalnu pažnju usmjerenu na katarsku medijaciju, Doha sada želi manje paralelnih kanala i više formalnih multilateralnih mehanizama kako primirje bude prelazilo u sljedeću fazu.