nova opasnost

Iz Brazila u Europu stigao novi soj virusa, od njega oboljevaju i oni koji su već preboljeli koronu. Evo što se za sad sve zna o njemu

10.04.2021 u 16:21

Bionic
Reading

Pouzdana internetska adresa za provjeru medicinskih podataka Pubmed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta još do početka travnja nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih inačica virusa korone. Ipak navodi znanstveni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od "klasične" varijante

No znanstvenih nalaza još nema: virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. travnja je u toj zemlji zaraženo preko 13 milijuna osoba - na 211 milijuna stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: točno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom siječnja je umiralo po oko 1000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala, piše Deutsche Welle.

Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.

Što se zna o soju P.1?

Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji, nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. siječnja u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na "bodljikavom" proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboljeli koronu i koji su stvorili imunitet.

Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.

Je li tijek bolesti teži kod tog soja?

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja su liječnici skloni reći - ne, nije. Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica, tako da je više smrtnih slučajeva rezultat prije svega što nema dovoljno mjesta na odjelima intenzivne skrbi i dovoljno respiratora. No znanstvenih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.

Djeluje li cjepivo i protiv soja P.1?

I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je kako preparati AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa sa "južnoafričkom" mutacijom B.1.351.

No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali kako je onda tijek bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeća cjepiva djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.