PAPIRUS NA HARVARDU

Isus Krist imao je ženu Mariju?!

  • Autor: Željko Trkanjec
  • Zadnja izmjena 19.09.2012 14:55
  • Objavljeno 19.09.2012 u 14:55
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Karen King, profesorica kršćanske povijesti na poznatom Sveučilištu Harvard, u utorak je na međunarodnom seminaru u Rimu objavila kako je u posjedu dokumenta koji bi mogao potvrđivati da je Isus Krist imao ženu. Riječ je o malenom fragmentu (3,8x7,6 centimetara) od svega osam nepotpunih redaka većeg teksta pisanog na papirusu koptskim jezikom koji datira u četvrto stoljeće AD, a na kojem je sačuvan dio dijaloga između Krista i njegovih učenika u kojem stoji sljedeće: 'Isus im reče, moja žena', koja se kasnije spominje imenom Marija

U nastavku dijaloga učenici raspravljaju je li Marija vrijedna Isusa, na što on kaže da 'ona može biti moja učenica'.

King smatra da je riječ o tekstu koji je nastao negdje u drugoj polovici drugog stoljeća AD te da je papirus bio prijepis tog evanđelja, vjerojatno napisanog na grčkom. Harvardska je profesorica iznoseći svoju tezu bila vrlo oprezna ističući kako ovaj odlomak nije nepobitni dokaz da je Isus bio oženjen, ali svakako je važan kad je riječ o pitanjima obitelji i braka s kojima se kršćani suočavaju. Također, ovo je dosad jedini poznati pisani dokaz u kojem se izrijekom tvrdi da je Krist imao ženu te da su u to vjerovali i neki od kršćana u ranom dobu pa je već zbog toga izuzetno značajan.

Profesorica King je prije nego što je javnost upoznala sa svojim otkrićem kontaktirala i druge stručnjake kako bi se utvrdilo da nije riječ o falsifikatu. Roger Bagnall, stručnjak za papiruse iz New Yorka i AnneMarie Luijendijk, stručnjakinja za Novi zavjet i rano kršćanstvo sa Sveučilišta Princeton izjavili su kako njihova studija fragmenta, rukopisa i upijanja tinte govori da bi se s vrlo velikom sigurnošću moglo zaključiti da je riječ o antičkom tekstu. Ariel Shisha-Halevy, profesor lingvistike s Hebrejskog sveučilišta i vodeći stručnjak za koptski jezik je pak zaključio kako tekst ničime ne odaje da bi mogao biti krivotvorinom.

King i Luijendijk su stoga istupile s tezom da se odlomak može smatrati dijelom dosad nepoznatog evanđelja koje su nazvale 'Evanđelje o Isusovoj ženi' i moglo bi biti povezano s drugim novootkrivenim evanđeljima, posebno 'Evanđeljem o Tomi' 'Evanđeljem o Mariji' i 'Evanđeljem o Filipu'.

Ukoliko se ove tvrdnje pokažu točnima, svekolika će se kršćanska crkva, a posebno katolička i pravoslavna (mnoge protestantske denominacije već zaređuju žene, od kojih su neke već postale i biskupicama) naći pred novim izazovima temeljnim na dogmama na kojima počiva. Naime, upravo se temeljem Isusovog života i njegovih učenika uspostavio sustav u kojem žene ne mogu biti svećenice jer ih Isus nije pozvao da mu budu učenice te su u sustavu Katoličke crkve svedene na redovnice koje služe svećenicima. Celibat se pak izravno veže za Kristovo neženstvo, iako se o tome od najranijih dana vode burne rasprave jer ni ono nije ničime potvrđeno, i to posebno u Katoličkoj crkvi (protestanti i pravoslavci se mogu ženiti).


Mnogi od ljubitelja 'Da Vincijevog koda', poznate uspješnice američkog spisatelja Dana Browna moći će biti posebno zadovoljni iako je u tom slučaju riječ o fikcionalnom djelu koje nije imalo znanstvenu podlogu. No problematiziranje odnosa Isusa i Marije Magdalene te iznošenje teze da su imali dijete, izazvala je pravu buru u Vatikanu. Indikativno je da se do trenutka pisanja ovog teksta vatikanski mediji, iako je otkriće objavljeno u Rimu, nisu uopće oglasili. Može se dakle očekivati da će Vatikan vrlo vjerojatno s tom praksom nastaviti ili će otkriće profesorice King naprosto nastojati minimizirati.

Teoretičari zavjere će se svakako pitati ne krije li se možda neki takav tekst duboko u vatikanskim arhivima pozivajući se na činjenicu da su kanonska evanđelja prihvaćena tek sredinom prvog tisućljeća te da postoji velik broj takozvanih apokrifnih koje Crkva ne priznaje. I s nestrpljenjem će čekati hoće li se možda u bliskoistočnim pustinjama otkriti neki novi svici koji će potvrditi stavove profesorice King, a možda i Brownove fikcije. Profesorica pak smatra da treba nastaviti s intenzivnim radom na dokumentu kako bi se precizno utvrdilo doba nastanka i brojne druge okolnosti.

Jasno, već su se javili i kritičari teza harvardske profesorice koji ističu kako zapravo nije riječ ni o čemu neočekivanom ili iznenađujućem jer je Krist, govoreći o Crkvi, često koristio termine vezane uz zaručnički, pa čak i bračni odnos. No i tu treba biti oprezan jer Krist, koliko je poznato, nije pisao (kao ni Sokrat) pa njegovo djelo i učenje poznajemo samo iz tekstova njegovih učenika, a ti su spisi prolazili brojne revizije tijekom stoljeća. Osim toga, King odgovara kako bi teza stajala da se u tekstu ne spominje riječ 'učenica' koja se nikad ne koristi kao metafora za Crkvu.

Biblijski učenjak Ben Witherington III pak ističe kako ovaj tekst samo slijedi obrazac gnostičkih zapisa od drugog do četvrtog stoljeća AD poznatih kao 'sestra-žena tekstovi' u kojima se 'koristio jezik intimnosti kad se govorilo o duhovnim vezama'. On tumači kako su gnostici sa sobom vodili vjernice koje su im kuhale i spremale, ali nije bilo nikakvih spolnih odnosa.

Jedna od slabih točaka otkrića, koju King ne krije, podrijetlo je ovog komadića papirusa. On pripada nepoznatom privatnom kolekcionaru, čije se ime ne spominje, koji se obratio profesorici King kako bi mu pomogla s prijevodom i analizom. O okolnostima njegovog otkrića pak ništa nije poznato, ali vrlo vjerojatno potječe iz Egipta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi