'Sve oči sada su usmjerene na Hormuški tjesnac. SAD i Saudijska Arabija prate bilo kakav iranski pokret koji bi se mogao protumačiti kao razlog za moguću odmazdu napadom na iranske ciljeve', smatra Obućina.

Sjedinjene Države na Bliski su istok nakon navodne sabotaže saudijskih tankera promptno poslale nosač zrakoplova, ratni brod, bombardere B-52 i sustave projektila Patriot kao odgovor na ono što su nazvali 'vjerodostojnom prijetnjom' snaga iranskog režima. 'Ako učine nešto, jako će patiti', zaprijetio je američki predsjednik Donald Trump tijekom susreta s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući u ponedjeljak.

Saudijska Arabija u nedjelju je objavila da je nekoliko njihovih tankera oštećeno u tajanstvenim 'sabotažama'. Vijest stiže nedugo nakon što su američka upozorenja govorila da bi iranske aktivnosti mogle biti usmjerene na brodove u regiji Perzijskog zaljeva.

Dva saudijska naftna tankera značajno su oštećena u vodama nedaleko od obale Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u nedjelju. Nafta je trebala biti dostavljena američkim kupcima kompanije Saudi Aramco. Cilj napada bio je potkopati sigurnost dostave nafte kupcima u svijetu, poručio je saudijski ministar za energetiku Kalid al Falih, a prenijele su svjetske agencije.

Malo je trebalo da taj napad eskalira u krizu koja je mogla imati snažne reperkusije na globalnu energetsku sigurnost i stabilnost u regiji Perzijskog zaljeva. Kroz Hormuški tjesnac, koji djelomično kontrolira Iran, otprema se 35 posto svjetske nafte.

Tijekom cijelog mandata aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa - Iran je jedan od prioriteta. Za sadašnje 'jastrebove', državnog tajnika Mikea Pompea i savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, teško da postoji važnija tema. Oba su ključna u fokusiranju Trumpa na Iran i uvođenju novih sveobuhvatnih sankcija gospodarstvu te zemlje, smatraju u The Guardianu.

Njihova ratoborna retorika dovela nas je do scenarija kojem sada svjedočimo.

Obućina navodi da je situacija sasvim sigurno ozbiljna, ali nije siguran da bi odmah moglo doći do izravnog sučeljavanja američke i iranske vojske. 'Ali da su spremni jedni i drugi i da bi u krajnjem slučaju donijeli takvu odluku - to je sada sigurno', uvjeren je ovaj stručnjak za Bliski istok. Mišljenja je da bi, ako bi i došlo do nekog oružanog sukoba, što je još uvijek fifty-fifty, on bio ograničen. Prije svega, kaže, ciljalo bi se na neke iranske pomorske baze i vojne kapacitete te bi se poduzeli zračni napadi na nuklearna postrojenja.

'Takav ograničeni napad na neki način bio bi izazivanje odmazde kako bi se u idućem koraku poduzela akcija širih razmjera', smatra Obućina. Uvjeren je, međutim, u to da u američkoj vojsci nitko nije toliko lud da planira kopnenu akciju protiv Irana jer u današnje vrijeme, s današnjim tehničkim mogućnostima i brojem vojnika, to je nemoguće. 'Iran je zapravo prirodna tvrđava', naglašava.

Licemjerno pozivanje na kršenje sporazuma

Trumpovi suradnici za iranski avanturizam na Bliskom istoku - na kojem su angažmanom u Siriji postrojbe Iranske revolucionarne garde stigle na puškomet udaljenosti od sjevera Izraela, gdje su iranski proxyji pomogli zaustaviti Saudijsku Arabiju u Jemenu, gdje su postavili temelje za paralelnu državu u Iraku i gdje su potaknuli pobunu šijita u Bahreinu - krive Baracka Obamu i njegov zaokret prema Iranu i nuklearni sporazum koji je potpisao s njim te u potpunosti ignoriraju posljedice koje je izazvala intervencija administracije Georgea W. Busha na Irak 2003. godine.

S druge strane iranski teokratski režim vidi SAD kao kapriciozna aktera čije su prisutnost i intervencije desetljećima destabilizirale regiju.

>>> Amerikanci odlučili nuklearizirati Saudijsku Arabiju, pogledajte kakvu ulogu u tome ima Trumpov zet

Donald Trump prije godinu dana povukao se iz međunarodnog ugovora potpisanog 2015., koji treba spriječiti Teheran da proizvede atomsku bombu, ocijenivši ga previše popustljivim prema Iranu. Otad američki predsjednik neprestano pojačava pritisak na iranski režim. Nametnute su i nove sankcije, a cilj je smanjiti iranski izvoz nafte na nulu kako bi se naštetilo gospodarstvu i srušilo režim. Iran je prošlog tjedna izjavio kako više neće poštivati dijelove sporazuma i da nije zainteresiran za raspravu o revidiranoj verziji.

Obućina upozorava na to da Iran nije izašao iz nuklearnog sporazuma, već je tek najavio da će izmijeniti određene postavke.

'Licemjerno je od američke diplomacije to da se poziva na iransko kršenje nuklearnog sporazuma iz kojeg je prije godinu dana sama izašla', poručuje naš sugovornik.

Jedino bi Europa mogla intervenirati

Smatra da bi trenutačno jedino Europa mogla intervenirati u odnosima između SAD-a i Irana.

'Europska unija je 'srećom i iznenađujuće' stala protiv američke politike prema Iranu i na Bliskom istoku, izravno govoreći kako Europa više neće biti lutka na koncu američkih interesa uvijek kada to zatreba Washingtonu. Takav potez je vrlo dobar jer osnažuje Europsku uniju u međunarodnom prostoru', navodi Obućina. Što se tiče Kine i Rusije, smatra da će te dvije sile prepustiti da se stvari razviju prije nego pronađu neki svoj interes i kada procijene na globalnoj razini koliko se isplati stati na stranu Irana.

Jasno je, međutim, da nametnute sankcije teško pogađaju iransko gospodarstvo, što su pokazali i nemiri koji su potresali zemlju prošle godine.

>>> Bivši veleposlanik o životu iza krute fasade režima ajatolaha u Iranu

Ekonomska kriza ograničila je sposobnost režima da izdržava svoje ljude ili saveznike, uključujući Hezbolah u Libanonu, u kojem su borcima posljednjih mjeseci znatno smanjene plaće. Washington se nada da će režim biti srušen upravo na takav način. Ako ne, uvijek igra i vojna opcija. U ponedjeljak je SAD upozorio američke državljane u Iraku i drugdje u regiji da budu oprezni...