ZEMLJA U FOKUSU

Bivši veleposlanik o životu iza krute fasade režima ajatolaha u Iranu

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 12.05.2018 22:27
  • Objavljeno 12.05.2018 u 18:15
Esad Prohić, bivši veleposlanik RH u Iranu

Esad Prohić, bivši veleposlanik RH u Iranu

Izvor: Pixsell/Profimedia / Autor: Auto

Iran se ponovno našao u središtu zanimanja svjetske javnosti nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio istupiti iz međunarodnog sporazuma kojim se toj zemlji željelo onemogućiti da stvori atomsku bombu

Zbog nuklearnog programa koji je zapravo tek djelić desetljeća duge i zamršene svađe sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je započela nakon što je Islamska revolucija pomela režim šaha Reze Pahlavija koji je instalirao Washington, ta se zemlja na Zapadu uglavnom oslikava tamnim tonovima, kao orijentalna teokratska despocija koja ne poštuje ni najosnovnija ljudska prava. U neobičnom političkom sustavu na vrhu piramide su vrhovni vjerski vođe ajatolasi, okupljeni u Vijeću čuvara revolucije, i nadređeni su čak i državnom predsjedniku.

Pokliči vjerskih i političkih vođa iz Teherana, kojima se poziva na uništenje Izraela, svakako ne pomažu u poboljšanju imidža zemlje u svijetu. I u hrvatskoj javnosti se na Iran gleda kao na zatvoreni i rigidni režim. No Esad Prohić, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Teheranu (2007.-2012.), o njemu ima sasvim drugačije dojmove.

U razgovoru za tportal kaže da u pet godina, koliko je živio tamo, nikad nije imao nijednu neugodnost. Naglašava da je riječ o zemlji koja oduševljava ljepotom i srdačnošću ljudi koji tamo žive i smatra da se ne bi trebala mjeriti prema politici i vladajućoj eliti, već prema običnim ljudima.

'U Iranu postoji izreka da je gost božji dar. To je njihov moto koji slijede, što se jasno vidi kada dođete u Iran. Svi koji su iz Hrvatske dolazili u tu zemlju dok sam bio veleposlanik vratili su se s promijenjenom slikom - na bolje', kaže nam Prohić, dodajući da je medijska stigmatizacija Irana neopravdana.

Prava žena

No ne mogu se opovrgnuti činjenice da je riječ o strogom konzervativnom društvu u kojem je kamenovanje kazna za preljub, u kojem postoje stroga pravila odijevanja i za muškarce, u kojem su prava žena i manjina ugrožena, a osuđenici na smrtnu kaznu se vješaju pred publikom...

Prohić kaže da je jedna od najvećih zabluda to da žene u Iranu nemaju prava, štoviše tvrdi da vladaju zemljom.

'U obiteljima glavnu riječ ne vodi otac, nego majka, a posebno se sluša stara majka, baka', naglašava bivši hrvatski veleposlanik u Iranu. Navodi da žene čine 55 posto studentske populacije i ima ih mnogo u navodnim muškim zanimanjima. 'Kad sam predavao na tamošnjem sveučilištu, imao sam na doktorskom studiju osam polaznika i sve su bile žene', istaknuo je i dodao da je glavni menadžer Iran Aira žena, Farzaneh Šarafbafi. Žena zauzima i vodi i nacionalnu naftnu kompaniju, a i jedan od potpredsjednika zemlje je žena - Laja Džonejdi.

  • +5
  • +2

Na Aleksandrovom tragu - u Iranu

Izvor: tportal.hr / Autor: Jasen Boko

'Zabluda o lošem položaju žena u Iranu proizlazi iz tradicionalnog načina oblačenja i onda se misli da ako se oblače pokrivenije, to znači da imaju manja prava', kaže Prohić, dodajući i to da žene u Iranu posve slobodno voze automobile.

Bivši veleposlanik kaže da ne možemo naše zapadne kriterije, bez ikakvog uvida u tradicionalne odnose, primijeniti u Iranu. 'Zaboravljamo da su i naše bake nosile i nose marame', podsjeća Prohić.

Život u Iranu

No kako se doista živi u Iranu? Je li im dostupna tehnologija koju imamo mi na Zapadu?

Prohić kaže da je dostupnost interneta u Iranu jedna od najvećih u Aziji, ne računajući dalekoistočne zemlje. No država zadržava pravo cenzurirati određene sadržaje pa putniku namjerniku u Iranu, recimo, neće biti dostupan ni tportal.

Također kaže da Iranci vole tehnologiju i nerijetki imaju po najmanje dva mobitela te su vrlo tehnički obrazovani.

'Da se ne zavaravamo, Teheransko sveučilište je ispred zagrebačkog na Thompsonovoj listi. Među najjačima su u svijetu po nanotehnologiji, a imaju i vrlo dobar zdravstveni sustav', navodi nekadašnji veleposlanik.

  • +4
  • +1

Na Aleksandrovom tragu - Iranu

Izvor: tportal.hr / Autor: Jasen Boko

Naravno, sankcije kojima je Iran godinama bio izložen, a koje su ublažene upravo kada je postignut dogovor o nuklearnom programu sa šest velikih sila (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) pogađaju posebno najniži društveni sloj. Navodi da se pod sankcijama teško živjelo i dosta je ljudi izgubilo posao, ali su isto tako zbog njih uspjeli razviti domaću proizvodnju u sektorima u kojima je nisu prije imali.

'Nekako su iz tih sankcija pokušali izvući najbolje što su mogli', smatra Prohić. Ipak, prije nekoliko mjeseci u Iranu su buknule demonstracije koje su se pretvorile u narodni bunt i brzo se proširile zemljom. Na Zapadu, ali i diljem arapskog svijeta mnogi su se već ponadali da je režimu došao kraj.

Demonstracije

Međutim Prohić kaže da se radilo o socijalnim nemirima čiji cilj nije bilo rušenje vlasti.

'Sankcije uvijek imaju odmak i ne djeluju odmah. Prvo iscrpljujete svoju unutarnju rezervu, a nakon toga počinju sankcije. Predsjednik Hasan Rohani našao se na meti prosvjednika ni kriv ni dužan', smatra Prohić.

Objašnjava da su prosvjedi počeli u Mašhadu, u udaljenom gradu u provinciji u kojoj narod i inače teško živi. Ljudi su izašli na ulice zbog nezadovoljstva time što je poskupio kruh i počeli vikati. A osnovne namirnice, kaže, zaista su znatno poskupile. Iran je inače zemlja koja uvozi žito.

'Naravno da netko odmah pokuša iskoristi socijalno nezadovoljstvo za druge ciljeve', kaže Prohić, a smatra da je za iranske standarde policija reagirala vrlo uljuđeno, dodajući da u Europi i SAD-u svaki dan netko demonstrira pa se socijalni nemiri ne shvaćaju odmah kao napad na vlast.

  • +2

Prosvjed u Iranu

Izvor: Reuters / Autor: SOCIAL MEDIA

Iran je kolijevka civilizacije i ima najdužu kontinuiranu državnost dugu 2500 godina. Regionalna je velesila koja je unatoč sankcijama razvila respektabilnu vojnu silu što posjeduje i dalekometne projektile te najveća zemlja s većinski šijitskim muslimanskim stanovništvom koja se bori za dominaciju na Bliskom istoku i području Perzijskog zaljeva sa Saudijskom Arabijom. Dvije zemlje jedna protiv druge izravno ili preko posrednika ratuju u Siriji, Jemenu i Iraku, dok na drugim lokacijama traju politička nadmudrivanja.

No i za taj sukob Prohić kaže da je odnos među običnim narodom znatno drugačiji i bolji nego odnos elita.

'Brojni Iranci putuju na hadž u Meku u Saudijsku Arabiju', kaže Prohić, naglašavajući da ne idu u Meku samo za praznike, kada je glavno hodočašće, već cijele godine, kad dogovaraju neki veliki posao ili im se događaju značajne promjene u životu.

Kaže da je trenutna situacija u kojoj su napeti odnosi između dvije zemlje plod agresivnosti vlasti Saudijske Arabije u posljednje vrijeme. Prema njegovom mišljenju, Iran je tolerantan prema drugim religijama i podsjeća da u Teheranu postoje i sinagoge te da Židovi tamo nesmetano žive, a u iranskom parlamentu Medžlisu imaju svog predstavnika.

No vođe vode politiku kojoj je cilj uništenje Izraela.

  • +19
  • +16

Iran

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prohić kaže da u posljednje vrijeme takve retorike ima više s druge strane. Naglašava se da je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei rekao da treba uništiti Izrael, ali se zaboravlja ono što govori i druga strana.

'To naravno nije dobro. No pazi se da se nikad ne spominje izraelski narod, već se proziva cionistički režim zbog problema okupacije Palestine koji muči cijeli arapski svijet', napominje Prohić.

Budućnost odnosa

Prohić je nedavno boravio u Iranu te je bio dio službene hrvatske delegacije koju je predvodila potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

'Bili smo jako lijepo dočekani te s uvažavanjem, optimizmom i sklonošću da nam iziđu u susret i u dijelu gdje ne bi morali. Stalno se nastoji da se ta gospodarska suradnja ojača, pa se spominju i te spekulacije o porijeklu. Odnose s Iranom treba razvijati kroz pozitivan pristup', poručuje Prohić. Ipak, upitno je koliko će to sada biti moguće nakon što je SAD odlučio ponovno uvesti sankcije Iranu, posebno zbog bliskih savezničkih odnosa koje gajimo s Washingtonom.

Prohić kaže da je Hrvatska dio Europske unije, a ona se jasno distancirala od Donalda Trumpa.

'Naravno da će odluka SAD-a stvoriti probleme. No prije su to bile sankcije međunarodne zajednice u kojima su sudjelovale čak i Rusija i Kina. U ovom trenutku to su unilateralne sankcije Sjedinjenih Američkih Država', objašnjava bivši veleposlanik.

Kolinda Grabar Kitarović u Iranu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia/Anadolu Agency/POOL

Potez američkih vlasti, vjeruje Prohić, štetit će i samim Amerikancima i navodi da se ubrzo treba potpisati sporazum o kupovini aviona, u igri su Airbus i Boeing, a upravo ona gospođa koju smo ranije spominjali donijet će odluku o tome koga će odabrati.

'Mijenjaju cijelu flotu. Riječ je o kupnji čak 80 do 100 aviona, što praktički znači da je riječ o poslu u kojem ste osigurali kompaniju na 10 ili 20 godina. Bit će zanimljivo vidjeti kako će Boeing reagirati na ovakvu odluku politike u SAD-u. Čudilo bi me da Boeing propusti ovakvu priliku, ali me ne bi čudilo da kad idući put budem išao u Teheran, to bude Airbusom', kaže Prohić.

Nekadašnji veleposlanik kaže da mu je smiješno kada se ljude koji vode Iran naziva neprijateljima Amerike, a u Economistu je izašao podatak da ta država u svojoj vladi ima više doktora znanosti s američkim diplomama nego američka vlada. 'Ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif je 15 godina živio u Americi. Sad je on neprijatelj Amerike, a američki je đak', kaže Prohić.

Zemlja knjige

A Iran je zemlja knjige. 'Moj vozač je znao Hafiza napamet, a ne znam je li imao pet razreda osnovne škole. Oni, kada se nalaze četvrtkom u obiteljsko-prijateljskom krugu, pjevaju pjesme i čitaju pjesnike, što je nama ovdje nezamislivo', kaže Prohić.

Esad Prohić, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Iranu

Esad Prohić, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Iranu

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic

Toliko su opčinjeni Hafizom da kada u životu donose važnu odluku, odlaze na njegov grob u Širaz i prisežu.

'Pjesništvo je pitanje identiteta. Iranci se ne poistovjećuju sa svojim vojnicima, već s pjesnicima. Stavite ruku na grob, zaželite želju i otvorite knjigu, a tamo imate profesionalne čitače Hafiza koji vam tumače što on misli o tome hoće li vam se ona ostvariti. Naravno, to je pitijski, dvosmisleno, ali se vjeruje u to', kaže Prohić.

Tamo rame uz rame stoje i predsjednici države i beskućnici, tamo su svi jednaki, navodi. Kada je on bio na Hafizovu grobu, s jedne strane je ruku držao tadašnji predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, a s druge on i neki obični Iranac. 'To je Iran. Političke govore započinju citatima iz Kurana, da, ali s čitanjem Hafiza', poručuje Prohić.

Sport

Na kraju Prohić kaže da su Iranci zaluđeni sportom, posebno nogometom.

'Moram naglasiti Branka Ivankovića, nogometnog trenera koji je tamo ostavio neizbrisiv trag. Ako je netko pravi ambasador Hrvatske tamo, onda je to Branko Ivanković. Zaluđeni su nogometom, obožavaju Hrvatsku i kad dođete u Teheran, može se vidjeti ljude kako nose hrvatske dresove', kazao je Prohić, poručujući za kraj da se Iran svakako mora vidjeti: 'To je vrlo lijepa i sigurna zemlja s otvorenim ljudima, bez ikakvih strahova i definitivno preporučujem da se ide u Iran jer onaj tko nije vidio Perzepolis, nije vidio ništa.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!