Premda se spomenutim izmjenama zapravo malo toga mijenja u odnosu na originalnu verziju zakona koja omogućava ozakonjenje gotovo svih građevina vidljivih na zračnoj snimci iz lipnja 2011. godine – izuzev onih koje se nalaze na kulturnom dobru, vodnom području ili unutar planiranog infrastrukturnog koridora – u dokumentu koji je došao u javno savjetovanje ipak postoji nekoliko odredbi koje će vjerojatno biti predmet preispitivanja.

Tportal je u razgovoru s nekoliko stručnjaka iz ovog područja analizirao Bačićev prijedlog. Oni su zatražili da ostanu neimenovani kako bi mogli otvorenije govoriti o toj temi jer bi im se javni istupi, kako objašnjavaju, sasvim sigurno reflektirali na profesionalni aspekt života.

Nije problematičan rok, već sam zakon

'Bačić zapravo doista nije puno toga mijenjao i ključni zahvat jest produljenje roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine, koji će sada ostati trajno otvoren, kao što je i javno rečeno. To uopće nije problematično kao ovaj zakon u cijelosti, koji nije smio biti usvojen u ovom obliku i na mnogim područjima omogućio je trajno devastiranje i legalizaciju zločina nad prostorom. Cijeli taj proces učinio je nepovratnim', kaže nam jedan od viđenijih arhitekata.

Zdravorazumski je bilo logično i očekivano otvoriti novi rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju jer, po procjenama, vlasnici gotovo 100 tisuća objekata to nisu bili učinili na vrijeme. Pored toga, izmjenama zakona ubrzava se, pojednostavljuje i modernizira procedura jer se oni više neće podnositi u papirnatom obliku, već elektronički. Pretpostavlja se da će biti otvoren novi modul u sustavu e-dozvole.

Nova verzija Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama zasad ne određuje visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, koja će biti određena uredbom, dok se za komunalni doprinos omogućuje obročno plaćanje. Za legaliziranje će se morati priložiti dokumentacija: geodetska snimka, snimka izvedenog stanja te izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti.

Postrožena legalizacija prometnih i ostalih koridora

Bačićevim izmjenama zakona uklonjena je bilo kakva mogućnost legalizacije na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina. To je i dosad bilo izrijekom zapriječeno, ali postojala je mogućnost da se ipak dogodi 'uz potvrdu javnopravnih tijela'. Pretpostavlja se da su u tom segmentu zabilježene određene manipulacije pa je zaključeno da norme trebaju biti jasnije i strože.

'Zakon je već učinio dovoljno štete jer je ozakonio brojne ilegalne objekte izvan građevinskih zona ili u zonama u kojima nisu bili dozvoljeni stambeni, već isključivo javni sadržaji ili zelene zone. Legalizacija na prometnim koridorima bila bi ultimativni civilizacijski poraz', smatra jedan od arhitekata s kojima smo razgovarali.

Konzervatori i dalje - bog i batina

Drugi sugovornik upozorava na goleme ovlasti koje imaju, a i dalje će imati, 'javnopravna tijela za zaštitu kulturne baštine' – odnosno, pojednostavljeno rečeno, konzervatori zaposleni u Ministarstvu kulture. Oni, naime, imaju mogućnost izdavati potvrde na osnovi kojih je moguće legalizirati čak i neke objekte unutar obuhvata nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno arheoloških nalazišta, kulturno-povijesnih cjelina i slično.

Teoretski, to bi trebali raditi na osnovi konzervatorskih podloga, koje za svako takvo područje propisuju određene kriterije, no mnoge od njih ne postoje ili se tek izrađuju.

'Zapravo je problematično to da konzervatori imaju velike upravne i javne ovlasti, a one su uglavnom zasnovane na njihovom osobnom, subjektivnom dojmu', objašnjava jedan od sugovornika tportala.

Tko će izdavati potvrde 'na neviđeno'?

Popis dokumenata koji se podnose uz zahtjev za legalizaciju uglavnom ostaje isti, no izmjenama zakona ukidaju se kategorije objekata po njihovoj veličini i složenosti (do 100, do 400 i preko 400 kvadrata) te je procedura za njih uglavnom jednaka i zahtijeva, između ostalog, 'izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima'. Iznimka su tek manji i pomoćni objekti, za koje je pojednostavljena.

No izmjena je uvedena za 'nezakonito izgrađene zgrade javne namjene' te one, uz spomenute potvrde ovlaštenih inženjera, moraju imati potvrde stručnjaka zaduženih za elektrotehniku i strojarstvo da imaju instalacije građene po propisima i da udovoljavaju uvjetima zaštite od požara.

'Ove odredbe u startu su bile problematične, a sada se situacija komplicira: tko će potpisivati i izdavati potvrde 'na neviđeno' i bez konkretnih dokaza jamčiti da je sve građeno po pravilima struke', pita jedan od sugovornika tportala.

Ako im više odgovara novi zakon, bespravnim graditeljima nudi se - trik

Na koncu, u najnovijim izmjenama zakona o legalizaciji država ponovno propisuje da općinama, gradovima i županijama oduzima četrdeset posto uplaćene naknade. Ranije su ta sredstva trebala biti iskorištena za uspostavu i održavanje sustava izdavanja dozvola te katastra nekretnina, a sada je u taj članak pridodano 'priuštivo stanovanje'.

'Ono već dvije godine postaje nova mantra, premda konkretne korake u smjeru realizacije još uvijek čekamo', zaključuje jedan od arhitekata s kojima smo razgovarali.

Zakon o legalizaciji, ako bude usvojen u ovom obliku, propisuje da će se ranije započeti postupci završiti po njegovoj ranijoj verziji, no bespravnim graditeljima ništa ne stoji na putu da, ako procijene da im je novi oblik prihvatljiviji, povuku svoj stariji zahtjev i predaju novi.

Sve to pod uvjetom da zakon prođe u Saboru, što je realno očekivati. Javno savjetovanje i javna rasprava, po svemu sudeći, donijet će tek eventualne kozmetičke korekcije.