Zahtjev za blokadom podnijeli su Svetomir Gadžo i Ivica Tabak, bivši suradnici koji su za Norvežane svojedobno otkupljivali zemljišta na Hvaru i potom im ih preprodavali uz proviziju. Još koncem 2009. godine izašli su iz projekta i, po tvrdnji iz PPK, potpuno isplaćeni - no koncem srpnja ipak su uspjeli dobiti prethodnu mjeru blokade računa na osnovu dviju mjenica koje na sebi nose datum iz veljače 2009. godine. Norvežani tvrde da se radi o čistom kaznenom djelu i zato su podnijeli prijave USKOK-u

Norveški investitor: Ovdje je riječ o kriminalu!

'Nigdje u poslovnim knjigama ne postoji takvo dugovanje, nije pronađeno ni u due dilligencu koji je obavljen prije preuzimanja Gadžine i Tabakove tvrtke, niti se spominje u ugovorima koji su potpisani. Vjerujemo da će hrvatsko pravosuđe djelovati u skladu sa zakonom i da će biti jako brzo povodom naše žalbe, jednako kao što je ekspresno odlučilo o njihovu zahtjevu za ovrhu', kazao je predstavnik PPK-a Jan Andre Aasmoen na izvanrednoj konferenciji za novinare u Splitu.

On otvoreno sumnja da se radi o kriminalu te da su sporne mjenice zloupotrijebljene i antidatirane. 'Ovakva blokada ugrožava cijeli projekt, ali nadamo se da će brzo biti riješena', kazao je Aasmoen i diplomatski se nije želio upuštati u konkretne detalje spora jer je prepustio posao hrvatskom pravosuđu. I oko same blokade, ali i kaznene prijave. 'Ne, hrvatsko pravosuđe sigurno nije brzo kao u Norveškoj, ali svejedno u njega imamo povjerenja', kazao je.

Gadžo je svoju tvrtku Apodis, preko koje su otkupljivana zemljišta na Hvaru, PPK-u prodao u trenutku kada je cijeli projekt naišao na prepreke u urbanističkim planovima i kada su se Norvežani između povlačenja i potpunog preuzimanja odlučili za drugu opciju. Sporne dvije mjenice odnose se na navodne usluge koje je Apodisu prije prodaje pružio Tabak, njegov 23-godišnji zet. Njihova narav zasad nije poznata, a navodno čak i USKOK sumnja da se radi o krivotvorenim dokumentima.

Svetomir Gadžo je, inače, u javnosti poznat i kao jedan od biznismena kojemu se sudi u aferi Bakomat zbog optužbi da je od uprave te Hrvatske poštanske banke dobivao neosigurane kredite.

Potencijalnu investiciju na Hvaru od početka je podržavalo norveško veleposlanstvo u Hrvatskoj, a čak je spomenuta prilikom nedavnog posjeta njihove kraljice Dalmaciji. Tvrdi se da je zbog najnovije blokade veleposlanstvo ponovno reagiralo i zatražilo pomoć predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva vanjskih poslova

'Nikada nismo tražili pomoć ni od veleposlanstva ni od nadležnih institucija u Hrvatskoj, samo smo ih informirali o cijeloj situaciji. Za komentare njihovih postupaka, možete se obratiti njima', suzdržan je Aasmoen.

Gadžo: Norvežani su na sumnjiv način potrošili milijune eura!

Svetomir Gadžo, navodni glavni negativac u priči na Hvaru, za tportal je spremno i opširno iznio svoju verziju cijelog slučaja. Tvrdi da su norveški investitori od početka znali koje su njihove obveze, da su na vrlo sumnjiv način potrošili milijune eura dobivene od preko tri stotine svojih udjeličara u samoj Norveškoj, da su velik dio novca proslijedili na adrese u inozemstvu poput Bejruta te da su i njega samoga nedavno ucjenjivali.

'Mojim pritvaranjem u takozvanoj aferi Bankomat uštedjeli su najmanje nekoliko milijuna eura, ali ni nakon toga nisu željeli ispoštovati svoje obveze. Ovog utorka pozvali su me na dogovor i ponudili nagodbu ako povučem blokadu, a rekli su mi još i: 'razvalit ćemo te jer znamo da te tužiteljstvo samo čeka, ali i preko medija', tvrdi Gadžo za tportal.

Ispričao je cijelu kronologiju slučaja od 2007. godine, kada je sklopljen prvi memorandum o ulaganju na prostoru Sućurja, i to s drugim investitorima. Već tada su obavljeni pregovori s vlasnicima zemljišta, osnovano je nekoliko tvrtki, a Gadžo kaže da je inicijalna sredstva on sam osigurao

'Tada dolazi do poremećaja u odnosima među investitorima i Norvežani preuzimaju glavnu riječ, osniva se Apodis, a na terenu je s vlasnicima zemlje ponovno trebalo dogovarati nove ugovore i prijenos vlasništva, isplaćivati novce. To je bio posao Ivice Tabaka', kaže Gadžo i tvrdi da su s Norvežanima još u siječnju 2009. godine dogovorene sve pojedinosti. Ugovori nisu ovjereni zbog njegova odlaska u pritvor, već su u međuvremenu dogovoreni novi uvjeti, ali ni oni se nisu ispoštovali.

'Sva plaćanja su obavljana korektno do početka 2011. godine, a onda se počinju događati čudne stvari. Oni gase ili pripajaju sve tvrtke, s nama prestaju komunicirati, a milijune eura doznačuju nekakvim tvrtkama u Bejrutu, raznim konzultantima i arhitektima. Na zemljištu koje je plaćeno malo više od četiri milijuna eura stoji hipoteka od 20 milijuna eura! Gdje je novac? Nije plaćeno zemljište, nisu plaćeni moji udjeli u tvrtkama koje sam prodao, nisu plaćane Tabakove usluge', nastavlja Gadžo.

'Mjenice o kojima govore apsolutno nisu krivotvorene, bile su instrument osiguranja ovjeren kod javnog bilježnika koji se aktivira petnaest dana nakon izmjene urbanističkih planova. Tih pet milijuna eura je samo blokirano, ali nitko im ne brani da nastave dalje s projektom. Apsurdno, mene su kazneno prijavili samo zato što nisam pristao na nagodbu i što želim sve riješiti na sudu. A nakon iskustava iz prošlosti, više ne želim raditi ništa mimo suda. Neću biti Pedro', zaključuje Gadžo.