Ministar turizma i sporta Tonči Glavina izjavio je u srijedu nakon sjednice vlade, da je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je upućen u drugo saborsko čitanje jedan od najvažnijih za turizam i velik iskorak u njegovu razvoju
"Tim zakonom želimo postići tri temeljna cilja: snažan iskorak u suzbijanju neregistrirane djelatnosti, potpunu digitalizaciju svih upravnih postupaka u turizmu, te uvođenje reda, transparentnosti i povećanje kvalitete ponude, posebno u kategoriji kratkotročnog najma smještaja", rekao je Glavina nakon sjednice vlade.
Dodatno je objasnio da se najvažniji cilj - suzbijanje neregistrirane djelatnosti - kroz zakon postiže na nekoliko načina, a jedan je prijenos u hrvatsko zakonodavstvo uredbe Europske komisije i uvođenje digitalnog registracijskog broja čiji je cilj onemogućavanje pružateljima usluga koji ga nemaju, pojavu i oglašavanja na internetskim platformama.
Te platforme je ocijenio jako bitnima jer s njih dolazi najveći turistički promet, pa je među ciljevima uvođenje više reda u načine njihova poslovanja, jer se do sada preko njih mogao oglašavati i prodavati kratkoročni najam i smještaj bez rješenja u državi članici.
vezane vijesti
"Kazne za platforme koji bi se na to oglušile su drakonske i sigurno će se potruditi diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, da se to ne dogodi", rekao je Glavina.
Podsjetio je da se novim zakonom proširuju ovlasti za nadzor pružatelja tog smještaja, uz Državni inspektorat na Carinsku upravu, gradove i općine kroz djelovanje komunalnih redara, a dogovoreno je i da svi eventualni prihodi od kazni idu u potpunosti u proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Državnom inspektoratu dana je i mogućnost tajnog nadzora oglasnika, grupa na mrežama i sličnog, kako bi mogao reagirati i kontrolirati objekte.
"I ove godine znatno smo pojačali djelovanje inspektora za neregistrirano djelovanje, a kada stupi na snagu, zakon će tome tome još više pridonijeti", poručio je Glavina.
Ponovio je da su privatni iznajmljivači i obiteljski smještaj jako bitni i da im se izišlo u susret.
Na pitanje zna li koliko je registriranih apartmana za najma turistima u zgradama, rekao je da nema točne podatke jer se do sada nije vodila evidencija u kakvim se objektima nalaze apartmani, što će se promijeniti novim zakonom i digitalizacijom.
Prema našoj procjeni to je oko 60 tisuća objekata-apartmana, rekao je Glavina, napominjući da se i druge zemlje u EU-u bore raznim načinima s kratkoročnim najmom turistima jer to smanjuje raspoloživi stambeni fond.
Kada je riječ o prigovorima i žalbama malih iznajmljivača i poduzetnika na prijedlog zakona, rekao je da je od 2016. do prije otprilike godinu i pol, svake godine broj novoregistriranih kreveta u kratkoročnom smještaju za turiste rastao za oko 25 tisuća što je dovelo do toga da je unatoč rastu ukupnog turizma, u tom smještaju rast bio manji.
Zato su bili važni iskoraci sa zakonom i odgovornom turističkom politikom i zato zadnje dvije godine nemamo rast broja tih kreveta nego i malo smanjenje, a ti su kreveti otišli u dugoročni najam, što je i cilj i stambene politike, rekao je Glavina.
