VELIKO ISTRAŽIVANJE

Otkriveno koliko učenika u Hrvatskoj ide na instrukcije i kakav je profil njihovih roditelja; neki podaci će vas iznenaditi

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 23.06.2022 09:59
  • Objavljeno 23.06.2022 u 09:56
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

Ovog tjedna podvučena je crta na još jednu školsku godinu. Dok se stres oko zaključivanja ocjena još uvijek amortizira, pažnju javnosti zaokupili su rezultati prvih nacionalnih ispita, potvrđujući ono što se već dugo pretpostavljalo - da stvarno znanje osmaša ne opravdava njihove visoke završne ocjene. I to unatoč privatnim instrukcijama za kojima učenici osnovnih i srednjih škola uvelike posežu, kako su to pokazali danas objavljeni rezultati istraživanje Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu

S obzirom da je pandemija u znatnoj mjeri utjecala na školstvo, postavilo se pitanje jesu li i na koji način promjene u životima učenika i obrazovnom sustavu utjecale na 'obrazovanje u sjeni'. U svibnju 2021. Jokić i Ristić Dedić istražili su korištenje privatnih instrukcija i pripremnih tečajeva za državnu maturu i prijemne ispite, zaključujući da pandemija nije ugrozila rastući obrazovni biznis i da su dodatno procvjetale online instrukcije.

Privatne instrukcije

Istraživanjem o privatnim instrukcijama obuhvaćeno je čak 20.476 učenika (8. razred osnovne, 2. i završni razred srednje škole) u 161 školi - 81 osnovnoj i 80 srednjih.

Pokazalo se da je gotovo 40 posto učenika u svakoj ispitanoj generaciji koristilo privatne instrukcije u školskoj godini 20./21. Utvrđeno je i da djeca obrazovanijih roditelja značajno češće i redovitije koriste privatne instrukcije, baš kao što i gimnazijalci instrukcije koriste više i češće od učenika strukovnih škola. Čak polovica gimnazijalaca koristila je instrukcije u završnom razredu, a najmanje su ih koristili učenici trogodišnjih strukovnih programa - iako je gotovo svaki peti posegnuo za privatnim satovima barem jednom u školskoj godini.

Većina učenika i dalje ima instrukcije uživo, ali 20,6 posto maturanata i 15,9 posto osmaša imalo je online instrukcije u školskoj godini 20./21. Inače, registrirana je i visoka teritorijalna ujednačnost u korištenju instrukcija, ali ipak prednjače Zagreb i Dalmacija. Primjerice, instrukcije je imalo 43,3 posto učenika osmog razreda iz Zagreba i okolice, 38,3 posto iz Dalmacije i 29,8 posto iz Slavonije.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: Zrinka Ristić Dedić & Boris Jokić

Privatne instrukcije u značajnijoj mjeri koriste učenici slabijeg školskog uspjeha, što ukazuje da u Hrvatskoj takve instrukcije i dalje dominantno imaju 'popravnu funkciju'. Privatne instrukcije pomažu učenicima nositi se za zahtjevima obrazovnog sustava, koji ne pruža dostatnu podršku učenicima slabijih obrazovnih postignuća te stoga obitelji 'rješenje” traže u korištenju usluga izvan službenog sustava', zaključuju autori.

Pripreme za maturu

Plaćene pripreme za maturu i prijemne ispite, koje organiziraju privatne tvrtke, smatraju se dijelom pojave privatnih instrukcija U oba slučaja, problematična je njihova nejednaka dostupnost učenicima iz različitih dijelova društva. Iako su, za razliku od privatnih satova, ove pripreme u sferi legalnog poslovanja, djelatnost privatnih tvrtki u organiziranim pripremama za ispite visokog rizika ni na koji način nije regulirana od strane obrazovnih vlasti, navode autori.

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

U ovom istraživanju sudjelovalo je ukupno 6353 učenika iz 80 srednjih škola: 2538 gimnazijalaca s obaveznom državnom maturom i 3815 učenika strukovnih i umjetničkim programa koji su iskazali namjeru za studiranjem ili su bili neodlučni.

  • +154
  • +151

Maturanti slave kraj srednjoškolskog obrazovanja

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic

Istraživanje je pokazalo da je 56 posto učenika završnih razreda pohađalo pripremne tečajeve, s tim da je u odnosu na prethodna istraživanja, registrirano povećanje udjela učenika koji su pohađali privatne tečajeve (36,1 posto kod privatnika, 31,5 posto u školi). Nadalje, gimnazijalci u većoj mjeri pohađaju pripremne tečajeve (62,9 posto), iako i više od pola učenika strukovnih programa (50,3 posto) koristi ove usluge. Usto, gotovo polovica gimnazijalaca (48,6 posto) išlo je na pripreme kod privatnika, dok je isto to učinilo 26,4 posto učenika strukovnih škola.

Također, u svim regijama Hrvatske više od polovice gimnazijalaca išlo je na pripremne tečajeve, s tim da prednjače Zagreb i okolica gdje su se na taj način pripremale njih tri četvrtine (73,2 posto).

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: Boris Jokić & Zrinka Ristić Dedić

Autori zaključuju da je pohađanje organiziranih priprema postalo normativna praksa.

'Pripremne tečajeve u većoj mjeri koriste učenici boljeg školskog uspjeha, oni ujedno u većoj mjeri koriste i plaćene pripreme organizirane od privatnih tvrtki. Djeca roditelja s višim obrazovanjem u većoj mjeri koriste usluge pripremnih tečajeva. Naročito se to odnosi na pohađanje plaćenih priprema kod privatnih tvrtki. Navedeno potvrđuje mogući negativan utjecaj na 'jednakost obrazovnih mogućnosti' te ukazuje da razlike u pohađanju organiziranih priprema mogu biti važan generator obrazovnih i društvenih nejednakosti u Republici Hrvatskoj', navode Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.

Analizirajući razlike s obzirom na obrazovanja roditelja, koristili su najviši stupanj obrazovanja očeva. Pokazalo se da je na pripremne tečajeve išlo 70,2 posto gimnazijalaca čiji je otac imao diplomu više škole ili fakulteta; 57,8 posto onih čiji je otac završio srednju školu i 54,6 posto gimnazijalaca čiji je otac završio osnovnu školu. U slučaju učenika strukovnih škola, 59,5 onih čiji je otac završio višu školu ili fakultet išlo je na pripremne tečajeve, za razliku od 48,4 posto onih čiji su očevi završili srednju školu i 36,9 posto onih čiji su očevi završili osnovnu školu.

Razlike su naročito vidljive kod pohađanja pripremih tečajeva kod privatnika.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: Boris Jokić & Zrinka Ristić Dedić

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: Boris Jokić & Zrinka Ristić Dedić

Na temelju navedenih rezultata istraživanja, autori predlažu sljedeće: produljenje osnovne škole na devet godina, čime bi se osigurala osnova za povećanje sati za vježbu u školi, dodatne oblike nastave i promjenu postojećeg ritma školovanja; uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje i modularnost u strukovno obrazovanje; sustavan rad na uvođenju kompetencije 'učiti kako učiti' u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje; uvođenje novih oblika vrednovanja i ocjenjivanja – posebice 'hibridno vrednovanje' od viših razreda osnovne škole u kojem se kombiniraju vanjski i unutarnji oblici vrednovanja i ocjenjivanja.

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!