Tijekom pobune 1989. protiv diktature, u Rumunjskoj je ubijeno oko tisuću osoba. Obitelji poginulih imaju pravo na doživotne popuste, subvencije i beneficije zahvaljujući zakonu iz 2004. (dopunjen 2009.) kojim se željela dati počast onima koji su položili život boreći se protiv komunističke diktature. Pobuna građana je dobila na snazi kada je objavljena vijest da je preko 20.000 ljudi dobilo status revolucionara, među njima, Rumunji koji su u doba pobune imali dvije ili tri godine starosti.

'Bilo je puno komunista koji su izvukli korist od tragičnih događaja 16. prosinca 1989', ističe Cristina Dobrenau, politologinja iz Bukurešta. Bila je djevojčica kada su Ceaucescove snage pa i snajperisti režima krvavo ugušili prosvjed ispred kuće svećenika Laszla Tökesa, u Temišvaru. Toga dana je poginulo 70 osoba, a zatim i nekoliko stotina u glavnome gradu. 'Ali većina suradnika zloglasnog Securitatea (tajna Ceaucescova policija, op. D.P.) nastavljaju djelovati', smatra Dobreanu, koja, kao i mnogi drugi istraživači, tvrdi da je čak 700.000 od 23 milijuna Rumunja na ovaj ili onaj način surađivalo s tajnom službom i/ili policijom komunista za vrijeme diktature.

Među borcima za slobodu, što je izazvalo bijes građana, našli su se i oni koji su bili među onima koji su, kada se Rumunjska borila za slobodu, gledali po strani. Radu Filipescu, koji je bio istinski revolucionar i koji je bio u zatvoru, predvodi pokret ili kampanju koja ima za cilj ukinuti nečasne privilegije.

Mafijaške zarade na lažnim herojima

Prisiljena uvesti rezove na proračunu, vlada već mjesecima razmatra moguću mjeru da smanji ili čak ukine davanja revolucionarima što godišnje iznosi oko 100 milijuna eura. Vlada kani onemogućiti nove udruge kao i sindikat koji vodi unosne poslove s lažnim herojima. Naime, postoji mafija koja na tome zarađuje. Prošlog prosinca nekoliko stotina veterana je prosvjedovalo pred vladom zbog mogućih rezanja njihova prava.

Za većinu Rumunja, postoje samo tri istinske kategorije revolucionara: mrtvi, ranjeni i oni bez iskaznice. Mafija za neke iskaznice naplaćuje i do 5.000 eura. Novinar Cristian Guinea kaže da se najlakše kupuje titula heroja i da to postižu čak i oni koji su bili u zatvoru zbog običnih krivičnih djela – lopovi.

Među blagodatima toga statusa je i mogućnost da se posjeduje stan ili kuća s površinom do 500 m2 ili čak 10.000 m2 ako je ruralno zemljište što se može prodati nakon deset godina. Može se ići u penziju prije nego ostali građani, besplatna su liječenja i lijekovi, besplatno je korištenje javnog prijevoza, postoji oslobođenje od poreza, itd. List Acum je optužio predsjednika udruge veterana da su podmićivali i vršili druge nečasne radnje kako bi zarađivali s izdavanje iskaznica revolucionara.

Veleposlanik Dinescu: Brojke nisu sporne

Zamoljen da komentira situaciju oko lažnih revolucionara, veleposlanik Rumunjske u RH Cosmin Dinescu obratio se ovome novinaru nakon što se posavjetovao s odgovarajućim institucijama u Bukureštu, među inima, Nacionalni savjet za proučavanje arhive bivšeg Securitatea.

'Rumunjski zakoni daju honorarne naslove onima koji su se žrtvovali ili pomogli pobjedi Rumunjske revolucije, već prema doprinosu. Zakon priznaje četiri kategorije: 1) nasljednici heroja-mučenika revolucije: članovi obitelji, roditelji, supruge i djeca, što obuhvaća otprilike 1.500 osoba); 2) ranjeni borci : nešto više od 3.800 osoba; 3) uhićeni borci: više od 870 osoba te 4) osobe koji su se izuzetno istaknule tijekom revolucije, oko 12.000', izjavio je u pisanoj poruci ovaj diplomat tportalu.

I tu je, kaže veleposlanik, oko 20.000 uživatelja posebnih prava. On tvrdi da, shodno zakonu, slučaj onih koji imaju prava, a bili su bebe ili mala djeca 1989. nije nezakonit ili neregularan. Za njega su, zaključujemo, brojke legitimne i nesporne.

Veleposlanik Dinescu priopćava da se trenutačno vodi oko 40 procesa za navodnu prevaru, to jest za ispitivanje činjenica oko navodnoga krivotvorenja isprava i nezakonitog stjecanja statusa revolucionara. Kaže nam i da zakon zabranjuje da nosioci posebnih prava budu bivši članovi Securitatea kao i oni koji su djelovali protiv Revolucije. Do sada, 19 je takvih osoba pronađeno, 174 slučajeva se još istražuje, a u 41 slučajeva je sud oslobodio osumnjičene.

Korupcija i lustracija

Veleposlanik pojašnjava da, iako nema zakona kojim bi se provela lustracija, članovi Securitatea i represivnog sustava komunističkog režima ne mogu biti nosioci javnih dužnosti, što se posebno tiče diplomatskih funkcionera, što svaki građanin može i ima pravo provjeriti.

Lustracije, saznajemo i službeno, nije bilo ali su mnogi komunistički rukovodioci nagrađeni velikim mirovinama i plaćama. Najčešće se na meti revolucionara antikomunista nalazi Ion Illescu, predsjednik Rumunjske od 1990. do 1996. koji je bio član Komunističke stranke i koji je bio u Senatu do 2008. Kritičari ga optužuju da je dao status revolucionara mnogim sudionicima diktature, naročito onima koji su pomagali političkoj policiji.

A da korupcije ima trebala bi, kao dokaz, biti presuda protiv bivšeg rumunjskog premijera Adriana Nastase koji je nedavno dobio dvije godine zatvora nakon što je optužen da je pronevjerio 1,6 milijuna eura tijekom financiranja izborne kampanje 2004. koju je izgubio od sadašnjega predsjednika Basescua. Nastase tvrdi da je žrtva političkog komplota koji ima za cilj udaljiti ga od politike.

Galama se na ulicama Rumunjske nastavlja, jer opozicija ne želi ništa manje nego prijevremene izbore kako bi do lipnja zemlja imala novi parlament i vladu bez obzira na to što je pala najgora vlada od revolucije, kako je kazao vođa Nacionalne liberalne stranke, Crin Antonescu. Na društvenim mrežama se traži i ostavka predsjednika Basescua, jer je mladima dosta života bez nade i usred političkog smeća.