Hipertenzija, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj, pokazuju podaci o pobolu stanovništva koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prvi put predstavlja u četvrtak na Svjetski dan zdravlja
Riječ je o podacima za Hrvatsku prikupljenima u sklopu Eurostatova projekta "Morbidity Statistics", s ciljem utvrđivanja pojavnosti određenih stanja i bolesti koje je odredila Europska komisija.
Prikupljeni podaci pokazuju da gotovo trećina hrvatskog stanovništva boluje od hipertenzije, a taj se udio znatno povećava kod starije populacije - kod osam od deset osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz te skupine.
Kronične plućne bolesti također pogađaju stariju populaciju, a podaci pokazuju da jedna od deset osoba starijih od 65 godina boluje od takvih bolesti.
vezane vijesti
Istraživanje je još jednom dokazalo veliku prisutnost šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10 posto stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina čak četvrtina njih.
Visoka prevalencija poremećaja raspoloženja, anksioznosti, artroza, demencija...
Visoku prevalenciju imaju i poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji) koji su dijagnosticirani kod 6,6 posto stanovnika. Dvostruko su češći kod žena u odnosu na mušku populaciju (8,7 posto prema 4,4 posto), a najviše su dijagnosticirani kod žena nakon 50. godine života.
Slična je situacija i s anksioznim poremećajima. Dvostruko su češći kod žena u odnosu na muškarce (16,7 posto prema 8,3 posto), a posebno pogađaju žensku populaciju nakon 50. godine života.
Relativno visoku prevalenciju imaju i artroze - 10,8 posto stanovništva, ishemijske bolesti srca - 5,8 posto te cerebrovaskularne bolesti - 2,9 posto.
Prevalencija demencije (uključujući Alzheimerovu bolest) u dobnoj skupini iznad 60 godina iznosi 2,9 posto, s time da je nakon 70. godine dvostruko češća kod žena.
Referentno razdoblje bilo je od 2015. do 2017. godine, podaci su prikupljani od 1. ožujka 2019. do 1. rujna 2020, a uz Hrvatsku u projektu su sudjelovale Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska.
Publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj temeljem prevalencije (ukupan broj slučajeva bolesti) i incidencije (broj novih slučajeva), a ne samo korištenja zdravstvene zaštite, što predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici, poručuje HZJZ.
