Češki predsjednik Petr Pavel izgovorio je ono što većina europskih političara ne želi izgovoriti - Europa mora biti spremna na rat s Rusijom
Pavel, koji iza sebe ima bogato vojno iskustvo, jer je bio načelnik Glavnog stožera poljske vojske i glavni general u NATO-u, u intervjuu za Axel Springer Global Reporters Network, a objavljenom u Bildu, upozorio je kako se Europa aktivnije mora uključiti u pregovore između Rusije i Ukrajine.
'Kako možemo razgovarati o europskoj sigurnosti bez uključivanja Europljana? Zato vjerujem da bismo prvo trebali učiniti sve što možemo kako bismo razvili – a pod 'mi' mislim na nas Europljane – jasno formuliranu ideju za pregovore', istaknuo je Pavel.
Europa je podijeljena i slaba
Pri tome misli da bi Europa trebala odabrati osobu ili skupinu ljudi koji bi govorili u ime Europe, a ona ne mora nužno biti iz EU ili NATO-a.
Pavel upozorava da ni Amerikanci ni Rusi ne shvaćaju Europu ozbiljno.
'Vide koliko smo podijeljeni, koliko smo slabi, koliko nam treba da uopće donesemo odluku. Ako to vrlo brzo ne promijenimo, postat ćemo nebitni', ističe u intervjuu za Bild.
Smatra da bi Europa trebala pokrenuti proces koji bi doveo do okončanja sukoba u Ukrajini, a to bi posljedično dovelo do nastavka gospodarskih odnosa s Rusijom.
Uvjeren je da su, nakon četverogodišnjeg rata, ruski resursi iscrpljeni, a ni ekonomska situacija u toj zemlji više nije baš najbolja.
Opsesivan strah Putina
Dotaknuo se i ruskog predsjednika Vladimira Putina za kojeg kaže da ima 'opsesivan strah od toga da će biti ubijen'.
'Vjerujem da je i dalje uvjeren, vjerojatno čak i na temelju izvješća svog vojnog vodstva, da operacija dobro ide. (...) Vjerujem da je u nekoliko aspekata dezinformiran', naglašava Pavel u intervjuu objavljenom u Bildu.
Smatra da je krajnji cilj Rusije učiniti životu u Ukrajini 'nepodnošljivim', kako bi pokazao da 'Ukrajina ne može pobijediti', a da 'Rusija može prevladati'.
Pavel upozorava da bi se ovim tempom rat mogao produljiti unedogled.
'To je svojevrsni moderni Prvi svjetski rat sa zonom smrti gdje praktički nema kretanja', ističe.
Otvoreni sukob Europe i Rusije
Dijelom odgovornost za takvu situaciju prebacuje i na Europu jer su neke zemlje oklijevale s isporukom oružja i zrakoplova.
'To je Ukrajinu koštalo ne samo teritorija, već prije svega tisuća i tisuća ljudskih života. Da smo od početka podržavali Ukrajinu u istoj mjeri, rat bi izgledao vrlo, vrlo drugačije', naglasio je Pavel.
Ne isključuje ni mogućnost otvorenog sukoba između Europe i Rusije.
'Ako nastavimo kao do sada, moglo bi doći do eskalacije koja bi u konačnici dovela do otvorenog vojnog sukoba', upozorava Pavel i dodaje kako trenutno Rusija provodi hibridni rat kojem je cilj posijati razdor u EU i NATO-u.
Ističe kako su Europa i SAD propustili priliku da dogovore prekid vatre između Rusije i Ukrajine.
'Koordinirana akcija SAD-a i Europe protiv ruskog gospodarstva pokazala je pozitivne rezultate i Rusija je bila pod pritiskom', ističe poljski predsjednik, ali i dodaje: 'Mislim da bismo, da smo mogli održati isti tempo, imali priliku natjerati Rusiju da pristane na prekid vatre. Sada je Rusiji dan još jedan predah. Kroz novac od Sjedinjenih Država za naftu, kroz naznake da bi mogla postojati spremnost za postizanje sporazuma bez Europe, bez Ukrajine. Sada će biti puno teže jer Rusija koristi ovu priliku da izbjegne pritisak, a to je svojevrsni moralni poticaj za Rusiju.'
Izdaja Ukrajine?
Na pitanje je li američki potez bio svojevrsna izdaja Ukrajine, Pavel je bio prilično oprezan.
'Još ne znam možemo li to nazvati izdajom, ali bih to nazvao pogreškom', rekao je. 'Jer... to sada daje Rusiji novu nadu: Novu nadu da mogu zanemariti Europu, mogu zanemariti Ukrajinu, mogu se usredotočiti na sklapanje sporazuma sa Sjedinjenim Državama, potencijalno s Kinom, i sve urediti prema svojim prioritetima i strategijama. Vjerujem da je to očito protiv našeg interesa u Europi.'
Na kraju intervjua za Axel Springer Global Reporters Network, Pavel je rekao kako ne može isključiti budućnost u kojoj će europske zemlje kupovati rusku naftu, ali je dodao da će 'trebati vremena' prije nego što se to dogodi.
'Ako Rusija jednog dana bude zemlja koja poštuje suverenitet i granice drugih zemalja, zašto ne bismo imali redovite poslove s takvom zemljom? Ali Rusija još nije tamo', rekao je Pavel.