Na pitanje je li se s navedenim izmjenama trebalo ići ranije budući da je 11. ožujka istekao zakonski rok za ovaj posao, pa se ovakvim potezom krši pravilo zabrane mijenjanja izbornog zakonodavstva u izbornoj godini, Friščić je napomenuo da je HSS prije godinu tražio dana inicirao izmjene izbornih zakona.

'Po nama u HSS-u, izborno zakonodavstvo treba izmijeniti na vrijeme, a to je godinu dana prije izbora. Ako sada nema druge, neki govore da bi zbog toga čak bilo upitna legitimnost izbora, onda treba sjesti, razgovarati i dogovarati se te pokušati da to ne bude politička utakmica oporba-vlast-koalicija. Moramo se razumno dogovoriti na kojem prostoru treba i kako formirati izborne jedinice da postignemo kriterij o istom broju glasača po izbornim jedinicama', kazao je Friščić.

Na pitanje zašto bi bila ugrožena legitimnost izbora ako se sada ne promijeni zakonodavstvo, naročito jer oporba tvrdi da se tek sada ovime narušava pravna država, Friščić je kazao da je ovdje riječ o presloženim riječima te da ne vjeruje u ugrožavanje pravne države.

'Nije to ugrožavanje jer po jednom takvom modelu smo imali i dosad izbore i nitko nije iz toga izvodio nelegitimnost funkcioniranja. Vjerujem da će se na taj način i Sabor dogovoriti, ali budući da su izbori za nekoliko mjeseci, sad se svaka situacija, pa i ova, koristi za predizbornu utakmicu, a onda će poslije toga svatko naći svoju poziciju unutar toga', pojasnio je Friščić.

Predstavnici vladajuće koalicije, ministar uprave Davorin Mlakar (HDZ), ministar zaštite okoliša Branko Bačić (HDZ) i ministar turizma Damir Bajs (HSS) danas bi trebali raspraviti o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.

Podsjetimo, Ustavni sud je još potkraj prošle godine upozorio na velike nerazmjere u broju birača po izbornim jedinicama na prošlim parlamentarnim izborima, što je u konačnici za posljedice donijelo nejednaku težinu biračkog glasa. Prema zakonu, odstupanja u broju birača u svakoj izbornoj jedinici ne smiju biti veća od pet posto.

U biračkim popisima najmanje je 400 tisuća prekobrojnih glasača, a prema nekim procjenama, ta je brojka mnogo veća. Tako je u devetoj izbornoj jedinici koja obuhvaća Zadarsku, Šibensku i Ličko-senjsku županiju upisanih 428 tisuća birača, a u četvrtoj, u sjevernom dijelu Slavonije, 335 tisuća.

Komentatorica Jutarnjeg lista Jelena Lovrić iznijela je podatak da su u trinaest godina, od predsjedničkih izbora 1992. godine do onih 2005, popisi birača nabujali za više od 800 tisuća imena.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović ocijenio je da je HDZ-ova odluka o 'prekrajanju teritorija izbornih jedinica' krunski dokaz da je Hrvatska pod HDZ-om zemlja u kojoj je pravna država dramatično ugrožena jer je donesena na temelju popisa birača koji, ustvrdio je, nije vjerodostojan i na temelju kojega se takvi prijedlozi ne smiju donositi.

Riječ je o izmjeni izbornog zakonodavstva i izbornih pravila unutar godine dana do zadnjeg roka za parlamentarne izbore, što je presedan, rekao je Milanović na konferenciji za novinare u nedjelju. Odluka sama po sebi predstavlja odstupanja od uvriježenih ustavnih normi, dobre parlamentarne prakse, pravne države, Poglavlja 23 i svega što bi Hrvatsku trebalo činiti sigurnom zemljom s predvidljivim pravnim političkim sustavom, dodao je.

Sumnje da se ipak radi o izbornom inžinjeringu pobuđuje podatak prema kojemu je usklađivanje izbornih jedinica prema broju birača preživjela upravo najnakaradnija Sedma izborna jedinica – ona od 'Jaruna do Jadrana'.

Politički korektno crtanje izbornih jedinica, kako je zamijetio politički analitičar Novog lista Neven Šantić, nalaže da se uobliče što je moguće više kao geografski, prometno i razvojno kompaktne cjeline u kojima će birači lakše i bolje prepoznati zastupnike kakvi im trebaju.