IZVJEŠĆE FREEDOM HOUSEA

Hrvatskoj i Srbiji ista ocjena za demokratski razvoj

  • Autor: S.S.
  • Zadnja izmjena 30.06.2011 09:45
  • Objavljeno 30.06.2011 u 07:30
lijes varšavska

lijes varšavska

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Antonio Bronić

U izvješću 'Nacije u tranziciji 2011' – komparativnom istraživanju demokratskog razvoja 29 zemalja od centralne Europe do Euroazije – organizacije Freedom House sa sjedištem u Washingtonu, Hrvatska i Srbija ostvarile su skromni napredak i dijele ocjenu 3,64. Freedom House daje ukupnu ocjenu od 1 (najbolje) do 7 (najgore) na temelju pokazatelja stanja sedam društvenih područja

Hrvatska i Srbija dobile su istu ocjenu za područja korupcije (4,25), neovisnosti medija (4,00) i izbornog procesa (3,25). Srbijansko civilno društvo bolje je ocijenjeno od hrvatskog (2,25 : 2,50), demokratsko upravljanje na nacionalnoj razini bolje je u Hrvatskoj (3,50) nego u Srbiji (3,75), dok je Srbija bolja kada je u pitanju uprava na lokalnoj razini (3,50 : 3,75). Hrvatska je zaslužila neznatno bolju ocjenu u području pravosuđa (4,25) u odnosu na Srbiju (4,50).

Promjene u odnosu na prošlu godinu, kada su Hrvatska i Srbija podijelile ocjenu 3,71, odnose se na napredak u obje zemlje u područjima civilnog društva i borbe protiv korupcije. U svim ostalim sektorima stanje je ostalo nepromijenjeno.

Bolje rezultate od Hrvatske i Srbije polučile su, redom, Slovenija i Estonija (obje s ocjenom 1,93), Latvija (2,14), Češka (2,18), Poljska (2,21), Litva (2,25), Slovačka (2,54), Mađarska (2,61), Bugarska (3,07) i Rumunjska (3,43).

Slovenija je zadržala prošlogodišnju ocjenu, a na Balkanu su se srozali Kosovo (ukupna ocjena 5,18/prošle godine 5,07) Bosna i Hercegovina (4,32/4,25), Albanija (4.04/3,93), Makedonija (3,82/3,79) i Crna Gora (3,82/3,79).

Tri najgore rangirane zemlje su Turkmenistan (6,93), Uzbekistan (6,93) i Bjelorusija (6,57).

Izvješće o Hrvatskoj

U izvješću za Hrvatsku, kojeg potpisuje Petar Dorić, magistar međunarodnih odnosa s njujorškom diplomom, stoji da Hrvatska u okviru balkanske regije danas teži ulozi odgovornog vođe i modela za EU integracije.

Svega 15 godina od rata za nezavisnost i desetljeće nakon smrti nacionalističkog autokrata Franje Tuđmana, hrvatska vanjska politika usredotočena je na normalizaciju odnosa sa susjedima i promoviranje stabilnosti, stoji u izvješću.

Dalje se navodi da je nekoliko državničkih posjeta Srbiji u 2010. doprinijelo 'srdačnim, iako ne još prijateljskim odnosima', te da je Hrvatska unaprijedila odnose sa Slovenijom.

Na planu unutarnje politike, ističu se slučajevi u području korupcije i dužnosnici u najvišim razinama vlasti – bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec (HDZ) osuđen je na 15 mjeseci zatvora, a bivši premijer Ivo Sanader (HDZ) uhićen je u Austriji.

Nuspojave antikorupcijskih istraga uključivale su pojačane borbe među političarima, što je rezultiralo slabljenjem vladine sposobnosti u provedbi ostalih ključnih dijelova reformskog programa. Zbog gospodarske situacije i novih skandala, palo je i povjerenje u izabrane političke dužnosnike.

Zbog prošlogodišnjih energičnih napora u borbi protiv korupcije na najvišim razinama, povećan je rejting Hrvatske u tom području, a veću ocjenu za civilno društvo dobila je zbog povećanog sudjelovanja javnosti u građanskim inicijativama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi