S druge strane, medicinskim sestrama iz Bosne i Hercegovine te drugih zemalja u bližem okruženju stjecanje prava na rad u Hrvatskoj do te mjere je dugotrajno, komplicirano i skupo da se one znatno češće odlučuju na rad u Njemačkoj i drugim državama Europske unije, premda im je Hrvatska bliža, a nedavnim povećanjem plaća u javnom sektoru i primamljivija.

S treće strane, Ministarstvo zdravstva već dulje od godinu dana u svojim rukama ima rješenje ovog problema i dovoljan je, kako se tvrdi, tek mali administrativni korak da bi, primjerice, medicinskim sestrama koje su završile brojne srednje škole u Hercegovini bio otvoren put za zapošljavanje u splitskoj bolnici, a onima blizu sjeverne granice BiH u nekoj od slavonskih zdravstvenih ustanova.

U ovom ministarstvu za tportal odgovaraju da će ga svakako vrlo brzo provesti, no ne odgovaraju konkretno kad će se to dogoditi, niti zašto im toliko dugo treba za rutinski potez. Treba, naime, tek u Narodnim novinama objaviti izmijenjeni Pravilnik o pripravničkom stažu i stručnom ispitu zdravstvenih radnika.

'Javna rasprava o tom dokumentu započela je početkom prošle godine, a nakon što je završena u travnju prošle godine, dali smo našu suglasnost. Od tada - ništa', kaže za tportal predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) Mario Gazić.

Birokratska blokada

Iza birokratskih fraza o raznim pravilnicima i njihovim izmjenama u Narodnim novinama, bez kojih se normalan život ne može odvijati, i Ministarstvu zdravstva, kojemu - većim dijelom za bivšeg ministra Vilija Beroša, a manjim za njegove nasljednice - mjeseci prolaze kao dani, kriju se ljudske sudbine sestara koje bi radile u zemlji u kojoj se govori njihov jezik, a ne mogu, ili onih koje su završavale školu zamišljajući da bi možda mogle svakog dana putovati na posao u Imotski, Split ili Slavonski Brod, a već o popodnevu biti natrag u svom domu u Bosni i Hercegovini.

Ali iza ove birokratske blokade krije se i priča o napregnutom bolničkom sustavu i preopterećenim medicinskim sestrama jer, u nedostatku kadra, često odrađuju više posla i više smjena nego što bi trebale.

S četvrte strane - jer postoji i nova metla u ovom slučaju, a zove se friška ministrica zdravstva Irena Hrstić - u međuvremenu je procijenjeno da se problem neće rješavati spomenutim pravilnikom, već sasvim novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, a on je upravo u proceduri. To jest dulja i složenija procedura, ali zato je rješenje sustavnije i čvršće.

'Predviđamo da će zakon biti usvojen do ljeta, čime će i poteškoće oko priznavanja kompetencija medicinskih sestara iz 'trećih država' biti uklonjene', rekla nam je ministrica Hrstić.

Do ljeta, dakle. Pričekat ćemo.

Usklađivanje sa standardima EU-a

Da objasnimo zašto je medicinskoj sestri iz Posušja, Viteza ili Orašja, kao i drugih država u regiji, jednostavnije otići na rad u Njemačku nego ovdje, gdje ne postoji jezična barijera, poslužit ćemo se laičkim rječnikom.

Njihova srednja medicinska škola, naime, traje četiri godine i nije usklađena s hrvatskim i europskim standardima, pa je za priznavanje kompetencija i izdavanje odobrenja za samostalan rad potrebno proći proceduru koja je, teško je povjerovati, u Hrvatskoj složenija nego u Njemačkoj.

'Najprije je potrebno odraditi 'dopunsku mjeru', odnosno još godinu dana školovanja u jednoj od četiri ovlaštene zdravstvene škole u Hrvatskoj, najčešće kroz vježbe i praktični dio nastave u bolnicama. No tu nije kraj jer je za licencu potrebna još godina dana odrađenog pripravničkog staža. On nije plaćen, a možda je još veći problem to što država ne raspisuje natječaje za njega, pa ga zapravo nije moguće ni dobiti', objasnila je za tportal medicinska sestra iz susjedne države koja se našla u ovom administrativnom procjepu.

'S druge strane, Njemačka vabi medicinske sestre jer kod njih nemaju obavezu odrađivanja pripravničkog staža, a odmah ih zapošljava kao njegovateljice i omogućava da zarađuju dok uče jezik i stječu kvalifikacije. Je li lakše to ili plaćati dvije godine podstanarstva i života u Hrvatskoj i potrošiti tisuće i tisuće eura kako bi se uopće počelo raditi', pita se ova sugovornica tportala.

Je li u Njemačkoj zbilja lakše?

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Gazić za tportal je potvrdio da procedura izgleda upravo ovako i da se radi o golemoj prepreci za uvoz nedostajuće radne snage, a pritom se uglavnom računa upravo na kadar iz Bosne i Hercegovine te zemalja za koje ne postoji jezična barijera u Hrvatskoj.

'Postoje i brojne druge nelogičnosti, recimo da je po sadašnjim propisima nemoguće dobiti pripravnički staž ako osoba nije formalno u statusu nezaposlene. Stoga djevojke i mladići moraju prekidati sve poslove kojima se eventualno bave da bi financirali svoje školovanje samo kako bi se formalno prijavili na Zavod za zapošljavanje', objašnjava nam Gazić.

Po podacima Komore, stotinjak medicinskih sestara iz BiH ipak se uspije probiti kroz ovu proceduru i svake godine ostaje raditi u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Svakako bi ih bilo višestruko više da im se na tom putu ne stavljaju prepreke - na koncu, samo na području zapadne Hercegovine postoji pet vrlo dobrih srednjih medicinskih škola.

Ministarstvo: Pravilnik samo što nije

Od Ministarstva zdravstva tportal je zatražio odgovore na niz pitanja na ovu temu, pa su nam nakon jednog dana odgovorili tvrdnjom da će uskoro objaviti izmijenjeni pravilnik, kojim se ukida obaveza odrađivanja pripravničkog staža za sestre iz 'trećih zemalja'.

'Novim pravilnikom one neće trebati odrađivati pripravnički staž, tako da će im i naše tržište rada biti atraktivno za zapošljavanje. Dakle one neće odrađivati pripravnički staž, ali će im nadležna Hrvatska komora medicinskih sestara provesti postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije i sukladno zakonu, koji uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, odrediti dopunske mjere prije nego prizna takvu kvalifikaciju, a u slučaju da se radi o bitnoj razlici, može i odbiti priznavanje', odgovorili su nam iz Ministarstva zdravstva.

Ipak, ministrica Hrstić naknadno nam je potvrdila da se neće ići tim smjerom i da spomenuti pravilnik zapravo neće ugledati svjetlo dana, već će problem biti sustavno riješen novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, za koji ona očekuje da će stupiti na snagu već 'do ljeta'.

'Procedura možda jest malo teža, ali time će se u potpunosti izjednačiti položaj medicinskih sestara koje su se školovale u Hrvatskoj, za koje je već ukinuta obveza pripravničkog staža, i onih koje su se školovale u inozemstvu i odradile 'dopunsku mjeru' koju im određuje Komora', plastično je za tportal objasnila ministrica Hrstić.

Neće trebati dugo čekati za provjeru toga je li ispunila svoje obećanje.