Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" najbolja je specijalna bolnica, dok je u kategoriji KBC-ova i kliničkih bolnica po kvaliteti upravljanja najbolji KBC Osijek, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za medije Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), na kojoj su predstavljeni rezultati velikog anketnog istraživanja HKMS-a “Perspektive hrvatskog sestrinstva”. Objavljena je i rang lista hrvatskih bolnica, prema kriteriju kvalitete upravljanja, a prema ocjenama medicinskih sestara i tehničara.

"Ono što možemo vidjeti, uspoređujući s liječničkom anketom koja je slična, jest da je u manjim bolnicama zadovoljstvo s kvalitetom upravljanja puno bolje, vjerojatno zato što su manje organizacije i može se reći da vlada obiteljska atmosfera u tim manjim bolnicama", istaknuo je predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) Mario Gazić.

U anketnom istraživanju "Perspektive hrvatskog sestrinstva" koje je Komora provela krajem 2024. godine sudjelovalo je 3042 medicinskih sestara i tehničara iz bolničkog sustava, a pokazalo je i kako su medicinske sestre prilično nezadovoljne radnim opterećenjem, administrativnim zadacima, fizičkom sigurnošću, plaćom, premorenošću te uvjetima rada.

Čak šest od 10 njih bi željelo u prijevremenu mirovinu, četvrtina ih planira u sljedećih godinu dana promijeniti poslodavca ili profesiju, dok jedna trećina ne bi ponovno odabrala to zanimanje, a samo 14 posto ih je zadovoljno s plaćom.

Kontinuirani odljev medicinskih sestara

Gazić je istaknuo kako kontinuirani odljev medicinskih sestara prijeti održivosti zdravstvenog sustava.

"Bitno je zadržati medicinske sestre u zdravstvenom sustavu, da ne odlaze iz profesije, da ne odlaze u inozemstvo, da im poboljšamo radne uvjete i povećamo primanja kako im ne bi bilo primamljivo otići u Njemačku, Austriju ili Dansku, već da ostanu u Hrvatskoj", istaknuo je.

Upozorio je da je najveći problem nedostatka medicinskih sestara u primorskim gradovima i krajevima gdje medicinske sestre nakon završenog školovanja rade u turizmu.

"Radije se bave nekim drugim zanimanjem nego poslom medicinske sestre koji je stvarno težak i iscrpljujući, a u privatnom sektoru u turizmu mogu zaraditi puno više novaca s puno manje fizičkog i psihičkog opterećenja", upozorio je Gazić.

Čak 81 posto medicinskih sestara osjeća se premoreno

Istraživanje je pokazalo i da 70 posto njih najčešće rade poslove za niže ili više kvalificirane zaposlenike uz svoje redovite poslove.

Preopterećene su i s administracijom, a čak 81 posto medicinskih sestara osjeća se premoreno nakon svog radnog dana, dok samo 27 posto ima ravnotežu privatnog i poslovnog života.

Gazić je upozorio kako zadnje analize HKMS-a govore da u bolničkom sustavu nedostaje 4000 medicinskih sestara te da u svakodnevnom poslu medicinske sestre obavljaju posao i za one sestre koje nedostaju, odnosno kojih u sustavu nema.

Istraživanje je također pokazalo da je čak jedna trećina medicinskih sestara bila izložena nekom obliku diskriminacije - po spolu, radnom mjestu ili stupnju obrazovanja, a uz to mnogima poslodavac ne priznaje stečeni stupanj obrazovanja.

Rezultate istraživanja HKMS će predstaviti i Ministarstvu zdravstva kako bi se problemi počeli rješavati, a neke od preporuka su da im se osigura radna oprema s obzirom na to da samo 32 posto medicinskih sestara dobiva zaštitnu opremu.

"Imate bolnice gdje medicinske sestre nikad nisu dobile klompe, same kupuju zaštitnu opremu, uniformu. To su neke, može se reći, sitnice, ali koje su izuzetno bitne medicinskim sestrama", naveo je Gazić. Uz to istaknuo je i važnost redovnih sistematskih pregleda.