POLA KVADRATA PO STANOVNIKU

Hrvatski šoping centri veći od Monaka

Panorama West Gatea

Panorama West Gatea

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Kad bi se dva milijuna kvadrata površine trgovačkih centara, koliko ih je u 10 godina izgrađeno u Hrvatskoj, složilo jedan za drugim po autocesti Split-Zagreb, bila bi 'popločana' cijelom dužinom, a trasa bi bila široka pet metara

Ili za one koji vole slikovite usporedbe, ta je površina samo malo veća od površine Monaka. No nitko u Hrvatskoj u kojoj, eto, svaki stanovnik 'ima' svojih pola kvadrata u šoping centrima, ne zna koliko je tih centara i koliko su milijardi investitori uložili u njih, a podatak o dva milijuna kvadrata je procjena Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Čini se da kriza, pad maloprodaje od 16,6 posto i rast nezaposlenosti nisu naudili tom poslu. Velebni centri, vrijedni stotine milijuna eura, otvaraju svoja vrata, a gradnja novih najavljuje se sve u šesnaest, osobito u Zagrebu, u čijoj je okolici ovih dana na 226 tisuća četvornih metara otvoren West Gate, vrijedan 270 milijuna eura, u kojemu će raditi 3500 ljudi.

Premda je jasno da nijedan investitor pri zdravoj pameti neće sasuti milijune u šoping meku bez čvrste računice o povratu kapitala i zaradi, nameću se pitanja na čemu temelje te svoje račune i hoćemo li se jednoga jutra probuditi pod kupolom golemog šoping centra.

Da stvari budu malo jasnije, dobar vjetar u leđa investitorima daje činjenica da Hrvatska zaostaje za Europom brojem i vrstom šoping centara: na 1000 stanovnika dolazi 110 metara četvornih trgovačkih centara, a prosjek EU-a je 192 kvadrata.

Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK-a, kaže da je u Europi tržište trgovačkih centara u stabilnoj i zreloj fazi:

'Hrvatska je još u razvojnoj fazi jer se još očekuje gradnja tematskih retail parkova, ali i nastavak gradnje centara u drugim središtima, a do 2012. očekuje nas razvoj potpuno novih koncepata centara. Kao još jedan adut investitora nije naodmet spomenuti riječi Tomislava Perovića i Vedrane Likan, direktora Colliers Internationala Hrvatske. Nameće se pitanje je li Hrvatska usporediva sa zemljama EU-a i po drugim relevantnim parametrima poput prihoda kućanstva, raspoloživih primanja te općenito standarda življenja. Statistički – nije. No, Hrvati su prepoznati kao izrazito veliki potrošači i činjenica da tradicionalno trošimo puno više nego naše mogućnosti dopuštaju veliki je faktor razlikovanja u odnosu na prosječnog Europljanina.

U analizi tržišta mi to pripisujemo mentalitetu te društvenoj skali vrijednosti, gdje se izuzetno cijeni pojavnost i imidž. Ipak, trgovački centri ne niču baš kao gljive poslije kiše. Iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva navode da ministar izdaje suglasnost o ispunjavanju posebnih uvjeta za obavljanje trgovine na malo za gradnju prodavaonica korisne neto površine veće od 3000, odnosno 1500 metara četvornih ako se nalaze na prostorima koja čine trgovačku cjelinu u okviru trgovačkih parkova, središta ili centara. Bez te suglasnosti nema ni lokacijske dozvole.

'Donošenje prostorno-planske dokumentacije kojom se određuje teritorijalni raspored trgovačkih sadržaja u nadležnosti je lokalne samouprave i Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva', navode iz Ministarstva gospodarstva, u koje su od 2001. do danas stigla 183 zahtjeva za suglasnost, a pozitivno riješena 152. No, u toj brojci nisu samo suglasnosti za šoping centre, nego i za supermarkete i hipermarkete.

Neki centri neće preživjeti

Realno je očekivati, s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju i smanjenu kupovnu moć stanovništva, da neki centri neće 'preživjeti', a da se neki planirani projekti neće tako brzo realizirati. Osim toga, Sanja Smoljak, direktorica Udruge za trgovinu Hrvatske udruge poslodavaca, veli da je glavna uloga trgovačkog centra postizanje potpunog zadovoljstva kupaca pa će oni bez dodatnih društvenih sadržaja i drugih oblika zabave postati centri bez dobre i svijetle budućnosti.

Na pitanje treba li Hrvatskoj strategija razvoja trgovine, samo nam je Smoljak potvrdno odgovorila te je naglasila da nam je neophodna gospodarska strategija i vizija cjelokupnog gospodarstva, pa i strategija na razini svakog sektora.

U svakom slučaju, potrebna je i strategija razvoja trgovine, kako bi se uvidjelo gdje je sada i kamo ide dalje, što očekivati kroz pristupanje EU-u. Treba voditi računa i o tome da trgovinu moramo promatrati kao djelatnost usko povezanu s prehrambenom industrijom i turizmom te drugim djelatnostima pa je njezina uloga u ukupnom gospodarstvu još značajnija.

Zbog visoke koncentracije trgovačkih centara u Zagrebu, stječe se dojam da ih je u Hrvatskoj dovoljno, objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva te ukazuju da, kao mala i otvorena ekonomija, Hrvatska ne može utjecati na tijekove kapitala i kretanja na globalnom tržištu, već se mora koristiti otvorenošću kao glavnom komparativnom prednošću.

Stoga, prisnažuju, svaka veća investicija daje pozitivan impuls gospodarskom rastu, posebno u trgovini, što posljedično ima utjecaj i na otvaranje novih radnih mjesta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi