Prema izvješću predstavljenom u časopisu Journal of Sexual Medicine, naš tim na čelu s dr. sc. Ivanom Anterić s Odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu otkrio je znakove sifilisa na jednom kosturu iz vremena antike.

Trenutačno postoje četiri teorije o podrijetlu sifilisa, među kojima je najprominentnija 'kolumbovska'. Prema njoj ova je spolno prenosiva bolest u Europu stigla brodom s Karipskih otoka 1493. Neki stručnjaci smatraju da se s domaćih životinja poput ljama raširila među američkim starosjediocima.

Prema drugoj bolest je prvo bila prisutna u Africi, a u Europu je stigla s robovima koji su prevoženi u Španjolsku i Portugal.

Prema trećoj sifilis je već tisućama godina prisutan i u Starom i u Novom svijetu, ali je imao različite simptome.

Prema četvrtoj bolest je bila prisutna u Europi, ali su njezini simptomi bili dosta slični simptomima drugih bolesti pa ih je teško identificirati.

U novoj studiji naši su znanstvenici analizirali 403 kostura: 134 iz pretpovijesti koji su korišteni kao kontrolna skupina, 134 iz antičkih vremena od 2. do 6. st. pr.n.e. s područja Solina te 134 iz razdoblja od 14. do 18. stoljeća u Dalmaciji. U istraživanju su korištene standardne antropološke tehnike – paleopatološka i radiografska analiza. Paleopatološkom analizom na jednom kosturu čovjeka u dobi između 20 i 29 godina iz antičkih vremena otkrivena je tzv. treponematoza, odnosno pronađeni su markeri karakteristični za spolno prenosivi sifilis. Ostaci ove osobe istraženi su makroskopski i radiografski, a diferencijalnom dijagnostikom isključeni su neki drugi mogući uzročnici i ozljede.

Venerični sifilis uzrokuje bakterija treponema pallidum, a simptomi se kreću od grlobolje i svraba do problema sa srcem, krvnim žilama i mozgom. U uznapredovaloj fazi sifilis može uzrokovati srčani i moždani udar, demenciju, paralizu, pa čak i smrt.

No nalaz naših znanstvenika nije uspio uvjeriti sve stručnjake. Dr. Rob Knell, evolucijski ekolog sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu smatra da jedan kostur nije dovoljno jak dokaz da bi se odustalo od kolumbovske teorije.

'Prije svega riječ je o samo jednom kosturu, a to znači da je jako teško izvesti neke konačne zaključke, jer naizgled sifilitičke promjene mogu biti posljedica slučajnih deformacija, a ne bolesti', rekao je Knell.

'Osim toga, znamo da je u Europi i Africi bilo nekih drugih treponemalnih bolesti koje su također mogle uzrokovati promjene na kosturu', dodao je.

Bruce Rothschild, profesor medicine na sveučilištu u Kansasu, specijalist za podrijetlo spolno prenosivih bolesti slaže se sa svojim britanskim kolegom.

On je uvjeren da su promjene na kostima zabilježene rendgenskim snimanjem karakterističan rezultat abnormalnog rasta.

'Unatoč brojnim naporima da se dokaže suprotno, nema dokaza da je sifilis postojao u Starom svijetu prije 1492. godine', rekao je Rothschild.

Koja god teorija bila točna, sifilis se u 15. stoljeću, nakon povratka Kolumba s putovanja u Novi svijet, naglo raširio po Europi, tako da je početkom 16. stoljeća već trećina Europljana bila zaražena njime.

'Sifilis je bio jedna od prvih raširenih svjetskih bolesti pa je vrlo važno znati odakle je došla i kako se raširila. Razumijevanje podrijetla može pomoći u borbi protiv bolesti danas', rekla je naša autorica nove studije.

Sifilis se danas relativno lako liječi, međutim stručnjake zabrinjava činjenica da se posljednjih godina ponovno širi razvijenim zemljama u kojima se smatrao iskorijenjenim.