slavko godlstein

Hrvatska se oprašta od najmlađeg partizanskog časnika, publicista, filmskog scenarista i prvaka demokracije

  • Autor: V. Ma.
  • Zadnja izmjena 13.09.2017 20:37
  • Objavljeno 13.09.2017 u 20:37
Slavko Goldstein

Slavko Goldstein

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Istaknuti publicist, nakladnik, filmski scenaristi i povjesničar, jedan od osnivača Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), Slavko Goldstein umro je u srijedu u Zagrebu u 90. godini. Tportal donosi portret jednog od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca

Slavko Goldstein je rođen 22. kolovoza 1928. u Sarajevu u obitelji židovskog podrijetla iz Tuzle, a djetinjstvo provodi u Karlovcu gdje je njegov otac Ivo bio ugledni trgovac knjigama.

Tijekom Drugog svjetskog rata ustaše uhićuju njegovog oca kojeg ubijaju u logoru Jadovno kod Gospića, dok Slavko iz Karlovca bježi u Banski Kovačevac gdje ga je prihvatila obitelj Đerek. Mlađeg brata Danka na brigu uzima djed Aron u Tuzli, dok je majka Lea u međuvremenu završila u ustaškom zatvoru.

Zahvaljujući vezama, majka izlazi iz zatvora te se svi troje nalaze u Kraljevici. Od proljeća 1942. do 1945. godine bio je aktivan u partizanskom pokretu te rat dočekuje s nepunih 17 godina u činu poručnika.

Majka Lea je rat provela u sanitetskoj službi, a brat Danko je bio kurir pri Agitpropu Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Brat Danko, koji kasnije u spomen ocu uzima prezime Ivin, bio je jedan od najmlađih partizanskih kurira te je krajem 1942. godine bdjeo nad zarobljenim i smrtno ranjenim ustaškim zapovjednikom Jurom Francetićem u Slunju kako bi partizanski štab, u kojem je njegova majka bila bolničarka, obavještavao o njegovom zdravstvenom stanju.

Nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata Slavko Goldstein odlazi u Izrael gdje zajedno s bratom sudjeluje u uspostavi novonastale židovske države. Već nekoliko godina nakon uspostave izraelske države, Goldstein se vraća u tadašnju Jugoslaviju, točnije u Zagreb, gdje studira književnost i filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Nakon nezavršenog fakulteta Goldstein postaje novinarom, a upamćen je kao osnivač redakcije i urednik iznimno popularnog Vjesnika u srijedu te kao urednik na Radio-Zagrebu, a usporedo s novinarstvom Goldstein se bavi i scenarističkim radom te potpisuje scenarij za filmove 'Signali nad gradom', 'Prometej s otoka Viševice', 'Četvrti suputnik' te 'Akcija stadion'. Rad na filmu donosi mu i značajne filmske nagrade.

  • +7
  • +4

Slavko Goldstein

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Pored filma, Goldsteinu se tijekom godina etablira kao urednik i izdavač u izdavačkoj kući Stvarnost, Liber i Novi Liber, a prepoznat je i kao urednik utjecajnog časopisa Erasmus u kojem je 1993. godine bio jedan od potpisnika zahtjeva za ostavkom predsjednika Franje Tuđmana s kojim je godinama bio u kontaktu.

Kao dobar poznavatelj Tuđmana, Goldstein se jednom prilikom prisjetio kako je Tuđman imao jasan cilj u vidu samostalne Hrvatska na kojoj će on biti na čelu. Pritom, prisjećao se Goldstein, Tuđman je pravio kompromise, ali nikako nije htio kompromitirati buduću državu simpatijama prema ustaštvu.

'Sjećam se, kad je početkom devedesetih prikazan onaj film o Bruni Bušiću, koji je bio proustaški intoniran, zatražio sam prijem kod predsjednika države. U razgovoru na moja upozorenja Tuđman je lupio šakom po stolu i rekao kako „ustašluk, dok sam ja živ, neće proći“, prisjetio se Goldstein u jednom od mnogobrojnih intrevjua.

U osvit demokracije, Goldstein sredinom svibnja 1989. godine zajedno s Draženom Budišom osniva Hrvatsko socijalno- liberalnu stranku (HSLS) kao prvu demokratsku stranku u Hrvatskoj na čijem čelu je do 1990. godine.

Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom Ivom, povjesničarom i kasnije diplomatom, zalaže se za rekonstrukciju Zagrebačke sinagoge.

Tijekom 90-ih godina postaje otvoreni protivnik Tuđmanove politike, a 2012. godine podržava inicijativu brata Danijela za ukidanjem saborske komemoracije žrtva Križnog puta u Bleiburgu.

Pet godina ranije objavljuje knjigu '1941. - godina koja se vraća' za koju je dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine, a nakon pobjede SDP-a na izborima 2011. Imenovan je posebnim savjetnikom za kulturu predsjednika tadašnje hrvatske Vlade Zorana Milanovića.

Godinama je bio predsjednik Savjeta spomen područja Jasenovac, a 2011. je zajedno sa sinom Ivom objavio knjigu 'Jasenovac i Bleiburg nisu isto'. U knjizi se suprotstavlja onima koji drže da su, kako je naglasio 'Jasenovac i Bleiburg jednostavno dva ista zločina s različitim ideološkim predznacima'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 3

Prikaži sve
  • best partizan

    13.09.2017 21:04

    zbogom druže

  • mahatmabroz

    13.09.2017 23:53 2 odgovora

    Vanja Majetić, prvu demokratsku stranku osnovao je veliki Branko Horvat. Bila je to UJDI! Jednako je netočno da je Goldstein s Budišom osnivao stranku. Budiša je priključen malo kasnije.

  • dneki58

    13.09.2017 21:23

    Laka mu Hrvatska zemlja...tu je zivio

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi