IZVJEŠĆE SIGMA-E

Hrvatska nije dovoljno napredovala u borbi protiv korupcije

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 18.11.2011 07:30
  • Objavljeno 18.11.2011 u 07:00
Jadranka Kosor

Jadranka Kosor

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Najnoviji izvještaj SIGMA-e, zajedničke inicijative Europske unije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), o napretku reformskih procesa u Hrvatskoj, oštro kritizira institucionalne slabosti u provedbi antikorupcijskog programa na kojemu počiva izborna kampanja vladajućeg HDZ-a

Izvještaj proslijeđen Bruxellesu temelji se na podacima prikupljenim u Hrvatskoj do travnja 2011. Uz procjene ključnih reformi i poboljšanja u prošloj godini, SIGMA - institucija pri Europskoj komisiji koja pomaže razvoju sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru - identificira i ključne probleme koji su ostali neriješeni.

Dokumente SIGMA-e karakterizira izravniji jezik od Europske komisije, koja se pak u sastavljanju svojih godišnjih izvješća o napretku zemalja članica oslanjala upravo na SIGMA-ine procjene.

'Slučajevi korupcije na visokim položajima pokazuju koliko duboko je korupcija ukorijenjena u javnom sektoru Hrvatske. Korupcija je rezultat kulture tajnovitosti, političkih manipulacija, kontrole nad medijima, netransparentnosti i politiziranosti birokracije, konflikta interesa, slabe političke odgovornosti, te neučinkovitog pravosuđa, koje pritom nije niti neovisno. Kao rezultat, nekažnjivost je tijekom godina u Hrvatskoj pustila snažne korijene, koje je sada teško iščupati', stoji, primjerice, u SIGMA-inom izvješću.

SIGMA konstatira da je Hrvatska u napetom razdoblju, čemu doprinose dva ključna faktora. Prvo, rastuća očekivanja povezana s posljednjom fazom pregovora o pristupanju EU i učinak članstva na hrvatske napore u rješavanju ekonomskih problema; drugo, nesigurnost uoči predstojećih izbora. Europski stručnjaci procjenjuju da su navedeni procesi test hrvatskog političkog i ekonomskog vodstva te demokratske konsolidacije zemlje.

Promjene zbog međunarodnih pritisaka

Što je pod povećalom?

Na zahtjev Europske komisije, SIGMA procjenjuje stanje u državamakandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU.

Procjene se vrše u sektorima demokracije i vladavine prava; državneslužbe i upravnog prava; integriteta; upravljanja i kontrole nad javnimrashodima; javne nabave; kapaciteta za stvaranje javnih politika ikoordinaciju.

Za sva navedena područja SIGMA donosi i konkretnepreporuke.

Hrvatska vlada svjesna je da članstvo u EU-u u velikoj mjeri ovisi o napretku u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Kao što je jasno naznačeno u Izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u području pravosuđa i temeljnih prava, konkretni rezultati u pogledu pravosuđa i borbe protiv korupcije nužni su za kredibilitet ili proces proširenja EU, uz opasku da je napredak u području vladavine zakona i osobito u borbi protiv korupcije pokrenut više zbog međunarodnog pritiska, nego zbog istinske posvećenosti državnih vlasti, 'što znači da su reforme manje sadržajne i manje održive nego što bi to trebale biti'.

Slijedi niz načelnih pohvala: postignut je napredak u provedbi i koordinaciji borbe protiv korupcije; USKOK nastavlja s aktivnostima i podnosi optužnice u nekim važnim slučajevima; broj sudskih presuda također se povećao; pravo na pristup informacijama javnih tijela uključeno je u ustav.

SIGMA, međutim, napominje da se nedavno ojačane zakonodavne i birokratske strukture tek moraju u potpunosti testirati u praksi, osobito sposobnost sudova da procesuiraju sve veći broj i sve kompleksnije slučajeve. Još uvijek nisu ustaljene učinkovite istrage, progoni i sudske odluke, osobito u slučajevima korupcije na visokim razinama.

Brojni zabrinjavajući nedostaci

Ograničen je napredak u primjeni zakonodavstva o pravu na pristup informacijama, a nedostaci još uvijek postoje u vezi s financiranjem političkih stranaka i izbornih kampanja. Ipak, nedavno usvojeni zakoni u tom području predstavljaju značajan napredak, te je sada fokus na provedbi zakona, procjenjuje SIGMA.

Kada je u pitanju prevencija, napredak je manje vidljiv: osim izobrazbe i nadzora od strane pojedinih nevladinih udruga, nije primjetan jasan i stalan angažman na promociji integriteta. Usto, koordinacija je slaba i uglavnom proceduralna; ne postoji komunikacijska politika i strategija. Malen napredak postignut je i u prevenciji konflikta interesa, a novi sustav za njegovu regulaciju tek treba biti proveden.

Četiri ključne slabosti

Osobita pozornost treba se, ističe SIGMA, posvetiti četirima ključnim slabostima:

1) antikorupcijski zakonodavni (i ustavni) okvir se poboljšava, ali jošuvijek nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima, nijeartikuliran na cjelovit način i ima slabe provedbene pokazatelje;

2)donošenje odluka u području borbe protiv korupcije raspršeno je iponekad nerazgovjetno, regulirano kroz nekoliko zakona i instrumenata,obično kao reakcija na rastući vanjski pritisak umjesto da serazvija na proaktivni i samoodrživ način;

3) procedure konzultiranja javnosti nerazvijene su i neusklađene saZakonom o procjeni učinaka propisa (RIA; zakon usvojen na saborskojsjednici u srpnju 2011) i povezanim procedurama;

4) antikorupcijski institucionalni ustroj neučinkovit je u pogledu kako prevencije, tako i obuzdavanja korupcije.

Kao posljedica svega navedenoga, korupcija ostaje ozbiljna briga u Hrvatskoj. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2010-2011, korupcija je identificirana kao četvrti najproblematičniji faktor za pokretanje poslovanja u Hrvatskoj.

Eksplozija niza korupcijskih skandala i uhićenja na visokoj razini u Hrvatskoj u posljednje dvije godine razotkrila je duboko ukorijenjene koruptivne navade u lokalnoj vlasti, javnim radovima (autoceste), sektoru građevinarstva/urbanizma, državnim tvrtkama, carinskim službama, istragama vojnih i javnih nabava, nabraja SIGMA.

Poduzeća u državnom vlasništvu ostala su prijemčive sredine za stranački patronat, gdje se vodeća radna mjesta nude kao nagrada vjernim stranačkim pristašama i za mračnu praksu financiranja politike. Poslovni sektor u cjelini još uvijek je prereguliran, uz zbunjujuće i preklapajuće norme koje su prepuštene tumačenju onih koji ih provode. Takvo okruženje stvara napovoljnije uvjete za korupciju, prema dobro znanoj formuli: monopol, diskrecija, izostanak odgovornosti, ocjenjuje SIGMA.

Javnost ne gaji iluzije o pravosuđu

Hrvatska mora učiti iz svojih ranijih grešaka i nedostatka akcije. Tome svjedoči i travanjska presuda ICTY-a bivšim hrvatskim vojnim djelatnicima, povezanim s vojnom operacijom Oluja, naglašavjući razmjere u kojima disfunkcionalno i politizirano pravosuđe može naštetiti naciji.

Opća ocjena SIGMA-e jest da su unatoč napretku koji su hrvatska Vlada i Sabor posljednjih godina postigli u vidu usvajanja zakona i ustroja niza specijaliziranih antikorupcijskih tijela, potrebni daljnji napori za poboljšanje prevencije i obuzdavanje korupcije.

Hrvatska javnost nema iluzija o pravosudnom sustavu, a različiti agenti koji imaju odgovornost po tom pitanju umorni su od stalnih normativnih promjena i uspostave novih institucionalnih rješenja bez ikakve jedinstvene poveznice. Cijelom procesu nedostaje čvrsta antikorupcijska politika, s integriranim pristupom svim tim zakonima i instrumentima i njihovim načinima izvršenja, uz koordinaciju provedbe kako bi se postigli opipljiviji rezultati na razinama prevencije i suzbijanja, zaključuje SIGMA.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi