I MARTIN SCHULTZ IZGUBIO ŽIVCE

Hrvatska kao žrtva europskog kaosa

  • Autor: Sanja Despot
  • Zadnja izmjena 10.12.2015 19:32
  • Objavljeno 10.12.2015 u 19:32
Zabrinuti Martin Schulz

Zabrinuti Martin Schulz

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Vincent Kessler

Ako se pokazalo da Dublinski sporazum u ovakvim okolnostima ne funkcionira i radi se na njegovim izmjenama, zbog čega je Europska komisija najavila sankcioniranje zemalja prvog ulaska izbjeglica i migranata, bilo je pitanje novinara upućeno Ceciliji Wikstrom, članici radne skupine EP-a za izmjenu Dublinskog sporazuma na konferenciji koja je jučer održana u Europskom parlamentu

Ona se složila da se postojeća pravila ne mogu provoditi jer nisu ni zamišljena za ovako masovan ulazak tražitelja azila.

'Svima je jasno da Dublinski sporazum više ne funkcionira i ne može se očekivati da pri tako masovnom ulasku svi tražitelji azila mogu biti potpuno procesuirani u zemljama prvog ulaska. Nije također dobar način i da ih se slobodno pušta bez bilo kakve kontrole do zemalja u koje oni idu jer njih 90 posto završava u samo tri zemlje - Njemačkoj, Švedskoj i Austriji. Svi bismo zajedno trebali snositi odgovornost', ustvrdila je naglasivši: 'Dublinski sporazum je instrument iz 20. stoljeća koji je danas zastario. On je šupalj kao švicarski sir. On je još prije nekoliko godina suspendiran u Grčkoj, a pod navalom izbjeglica to su slijedile i druge zemlje. Može se konstatirati da je sporazum srušen i da ga treba nadomjestiti novim', kazala je Wikstrom najavivši da bi prijedlog novog sporazuma (Dublin 4) trebao biti gotov do ožujka iduće godine.

'Mi smo usred krize koja nije rezultat ulaska izbjeglica nego nedostatka solidarnosti među zemljama, pri čemu pojedine zemlje igraju prljave igre', dodala je. Ona smatra da bi odgovornost među zemljama trebala biti pravedno raspoređena, i to uzimajući u obzir veličinu i gospodarsku snagu zemlje te podatak koliko je koja zemlja posljednjih godina primila izbjeglica.

Hrvatska se na toj listi spominje iako su izbjeglice prošle prethodno kroz Grčku stoga što je prethodnom sudskom odlukom procijenjeno da Grčka ima nedostatno razvijen sustav za zbrinjavanje azilanata što je izuzima iz provođenja procedure.

Zbrka s provođenjem procedure počela je masovnim ulaskom ovog ljeta te ljetošnjom odlukom njemačke kancelarke Angele Merkel da se odredbe tog sporazuma više neće primjenjivati na izbjeglice iz Sirije. Kad je Njemačka počela grcati pod priljevom izbjeglica, u studenom su iz njemačkog ministarstva unutarnjih poslova najavili kako se ponovo počinje primjenjivati Dublinski sporazum.

Cijela priča s Dublinom, inače, predstavlja samo jedno od brojnih pitanja na koje trenutačno nemaju odgovora u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, što ne čudi jer su sve njihove odluke prilično podložne nepoštovanju od strane Europskog vijeća, odnosno pojedinih šefova nacionalnih vlada. Države su počele vući svaka na svoju stranu u tolikoj mjeri da je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz otvoreno zavapio da je čitavi projekt Europske unije u pitanju.

'Nikad nisam imao tako snažan osjećaj da Europska unija ne ide naprijed, već da postoje snažne snage koje žele da se stvari vrate unatrag u nacionalne okvire', rekao je Schulz na konferenciji za novinare u utorak u Bruxellesu, naglašavajući da bi bila 'dramatična pogreška' da po pitanju migracija svaka država počne povlačiti svoje poteze.

Europska unija izašla je iz vremena stabilnosti koje je vladalo od kraja Drugog svjetskog rata, poslije ujedinjenja Njemačke i ulaska istočnih zemalja u EU-u i ušla u rizičnu situaciju u kojoj jedan broj zemalja misli da je u redu uvijek dobivati od Europske unije, a ničim doprinositi.

'Izbjeglice iz Sirije bježe od ISIL-a, Asada i terora, dolaze bez stvari i s malom djecom i mi im moramo pružiti utočište. Milijun izbjeglica je lako rasporediti na 28 zemalja Europske unije, ali ako se taj broj smanji za samo nekoliko zemalja nužno dolazi do krize', kazao je Schulz ističući da je Europska unija onoliko jaka koliko joj to dopuste zemlje članice.

Uz izbjegavanje odgovornosti zemalja Višegradske skupine, Schulza su pogodili rezultati regionalnih izbora u Francuskoj, odnosno jačanje krajnje desnice te svježe odbijanje Danske koja je na referendumu odlučila da se neće priključiti Europolu. U vrijeme kada cijela Europa strepi od terorizma, građani Danske su protiv policijske suradnje. Zemlje EU-a, dodajmo, ni inače ne razmjenjuju važne podatke tajnih službi.

Schulz kaže kako mu je dosta toga da se za sve što ne valja optužuje Europa.

'Integracija imigranata u urbanim područjima Londona, Berlina ili Pariza odgovornost je tamošnjih vlada, a ne Europe. Što god uspijeva, pripisuje se nacionalnim vladama, a ono što ne valja Europskoj uniji', konstatirao je ogorčeno naglasivši da je krajnje vrijeme da vlade u Europi počnu surađivati.

U prijestolnici Europske unije vode se, inače, velike debate o opstanku Schengenskog sporazuma. Nije, također, jasno ni je li odredba o kvotama po kojima se treba rasporediti 160.000 izbjeglica umrla i prije nego što je uhvatila zamah. Što se sporazuma s Turskom tiče, svi su optimistični - samo što 3,5 milijardi eura s kojima je Turska pristala na suradnju ne postoje u europskom budžetu i tek ih, ako za to budu voljne, trebaju uplatiti zemlje članice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi