demografska katastrofa

Hrvatska blizu 60 tisuća umrlih u jednoj godini, najviše od Drugog svjetskog rata! Šterc: U dvije godine imat ćemo prirodni pad od oko 46 tisuća

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 30.11.2021 20:54
  • Objavljeno 30.11.2021 u 20:54
Sjepan Šterc

Sjepan Šterc

Izvor: Pixsell / Autor: montaža / tportal; Goran Stanzl, Marko Prpić

Hrvatska bi do kraja godine mogla doseći brojku od 60 tisuća umrlih osoba, što je najviše u jednoj godini još od 1945. godine. Naime, prema podacima koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u listopadu je preminulo 4460 ljudi, a kada se njima pridodaju preminuli u prvih devet mjeseci, dolazimo do brojke od 49.902 umrle osobe

Lani su prema podacima DZS-a preminule 57.023 osobe, što je bio rekord, a ove godine on će po svoj prilici biti oboren. S druge strane u listopadu je rođeno 3089 djece, što nije najmanje u ovoj godini u kojoj je do sada svijet ugledalo 30.088 beba. Tim tempom do kraja godine novorođene djece moglo bi biti oko 36 tisuća, što je brojka koja se ustalila u zadnje četiri godine. Najmanje djece u proteklih deset godina rođeno je pak lani, 35.845, i bilo je to prvi put da je od 2011. brojka rođenih pala ispod 36 tisuća. Više od 40 tisuća rođenih bilo je u zadnjih deset godina tek 2011. (41.197) i 2012. (41.771). Demograf Stjepan Šterc kaže da najnovije brojke nisu iznenađenje i da je alarm odavno upaljen.

'Ovo pitanje je pitanje svih pitanja u Hrvatskoj. Ono nije socijalno ni vjersko ni političko ni stranačko. Riječ je o strateškom pitanju države', smatra Šterc. Dodaje da se trend smrtnosti dijelom može pripisati pandemiji covida-19, ali da je s obzirom na starost stanovništva u Hrvatskoj sasvim očekivano da idemo prema brojki od 60 tisuća umrlih godišnje.

'U dvije godine imat ćemo prirodni pad u odnosu broja umrlih i rođenih od oko 46 tisuća. Ako to nije zabrinjavajuće, onda ne znam što jest. Kada bi se napravila projekcija za narednih deset godina, potpuno bi bilo jasno u kojem smjeru idemo', kazao je Šterc. Podsjetio je da prirodni pad nije jedino s čime se trenutno suočavamo. Osim njega, u ovom trenutku imamo trend zamjene stanovništva.

'Iselilo nam se lani 35 tisuća mahom mladih, obrazovanih ljudi, u nekim slučajevima riječ je o cijelim obiteljima, a uselilo se stanovništvo potrebno kao radna snaga. I to je tek početak tog procesa', napomenuo je Šterc. Smatra da će ovaj trend na snazi i dalje biti ovakav i da nisu dovoljne samo tehničke odluke koje služe kao vatrogasne mjere, već su nužne strateške odluke koje bi dale efekt u dužem periodu.

Stjepan Šterc

Stjepan Šterc

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

'Ne možete samo povećati, recimo, dječji doplatak ili jednokratnu pomoć za rođenje djeteta i očekivati da će se preokrenuti ovaj trend. Ima onih koji će reći da je to vezano i s gospodarstvom i zaposlenošću, ali to je samo jedan segment puno šireg problema', istaknuo je Šterc. Podsjetio je da je Hrvatska treća zemlja na svijetu, nakon Irske i Izraela, kojoj je migracija veća od domicilnog stanovništva i da bi trebalo pogledati što su oni radili da vrate stanovništvo.

Zadnji podaci DSZ-a otkrivaju i da smo u prvih deset mjeseci imali 17.807 vjenčanja, što je više nego u cijeloj 2020. godini (15.196) i ne čudi s obzirom na to kada se zna kakve su mjere bile na snazi tijekom većeg dijela 2020. godine. S druge pak strane listopad je bio mjesec s najviše razvoda (629) tijekom 2021. godine, a zanimljivo je to da se najviše brakova raspalo u listopadu i godinu ranije (651).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!