HIGIJENSKE NAVIKE

Hrvati se nedovoljno peru!

javni zahod wc pranje ruku

javni zahod wc pranje ruku

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Ima mnogo načina na koje se to može reći, posredno i biranim riječima, ali bez obzira na to koriste li se u dokazivanju statistički podaci, psihološka ili psihijatrijska objašnjenja, činjenica ostaje ista - građani Hrvatske ne peru se dovoljno! Dogurali smo tako daleko da nam zaudaraju tramvaji, autobusi, liftovi, uredi, teretane i liječničke ordinacije, piše Slobodna Dalmacija

Upravo su se liječnici prvi pobunili protiv terora neugodnih mirisa, ali to nisu učinili onako kako bi se od njih očekivalo, javnim istupom, nekim proglasom ili akcijom Ministarstva zdravstva. Oni su u anketi provedenoj o temi 'što biste rado rekli svojim pacijentima' jednoglasno odgovorili da bi im preporučili da više brinu o higijeni tijela.

Od smrada se brane tako da poneka medicinska sestra, kad joj dozlogrdi, napiše na komad papira upozorenje pacijentima da se prije pregleda ili terapijskog postupka moraju oprati i istakne ga na vidljivo mjesto u radnom prostoru. Liječnici ni za potrebe ovog teksta nisu bili spremni govoriti otvoreno o problemu, ali su priznali da su često tijekom dana prisiljeni prekinuti rad da bi prozračili ambulantu nakon posjeta nekog pacijenta.

Obrana od smrada

Jednako govore riječki, šibenski, osječki, pulski i zagrebački liječnici s kojima je razgovarala novinarka Slobodne Dalmacije, ali drže da nisu baš oni pozvani izreći svojima pacijentima grubu istinu u lice. O toj temi u Rijeci se, kao dobar vic, prepričava slučaj pacijenta koji je došao na pregled slomljene noge. Stopala su mu bila uredna, nokti podrezani, čarapa čista.

Nevolja je nastala kada je liječnik zatražio da skine i drugu cipelu i čarapu da bi mogao usporediti zdravu i bolesnu nogu. Pokazalo se da čovjek nije očekivao takvo što, pa drugu nogu nije oprao. Osječki se pacijenti žale na hladnoću u prostorima gdje se provodi fizikalna terapija, a sestre kažu da se jedino s otvorenim prozorima i usred zime mogu obraniti od smrada.

Doduše, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prljavština nas još nije odvela u bolest jer smo po incidenciji bolesti izazvanih prljavštinom negdje u europskom prosjeku, ali smo zato po potrošnji toaletnih proizvoda na samom dnu.

Na europskom dnu

Predsjednica Zajednice proizvođača i veletrgovaca sredstava za pranje, čišćenje i kozmetike pri HGK Dubravka Marijanović procjenjuje, prema podacima o uvozu i domaćoj proizvodnji, da se u Hrvatskoj za toaletne proizvode, dakle elementarnu higijenu koja uključuje kupanje, pranje kose i zuba, prosječno godišnje troši oko 15 eura, odnosno 109 kuna, što je manje od deset kuna mjesečno. To je jedva dovoljno za kupnju jednog sapuna, šampona za kosu i četkice za zube (svaka tri mjeseca), ali kada bi svi koristili barem taj minimum, zemlja bi nam ljepše mirisala.

Što o nama misle Europljani, bolje da ne znamo jer su upravo zemlje EU-a najveće tržište kozmetičkih proizvoda u svijetu. 'Za usporedbu moramo koristiti podatak o korištenju kozmetičkih proizvoda, a ne samo toaletnih jer takvu evidenciju nemamo. U tu grupu spadaju proizvodi za njegu kože, kose, make-up, parfemi, te toaletni. Prosječni Europljanin u tu svrhu troši 130 eura godišnje, prednjače Šveđani i Danci sa 170, a mi smo, sa 50 eura godišnje, na začelju. Manje nego kod nas troši se samo u Latviji (48 eura), Rumunjskoj (40 eura) i Bugarskoj (30 eura)', kaže Dubravka Marijanović.

Ekonomska kriza nije razlog male potrošnje jer je tržište kozmetike najstabilnije, odnosno najmanje podložno promjenama te vrste, pa je i kod nas u posljednje vrijeme zabilježen tek minimalni pad. Toliko siromašni ipak nismo, ali imamo druge prioritete, pa za fiksnu i mobilnu telefoniju i internet svatko od nas troši, prosječno, čak 220 kuna mjesečno. Statistika jest varljiva i s njom treba pažljivo postupati, ali ipak upućuje na životni stil i izbor. Tezu o siromaštvu pobija i prof.Mirjana Krizmanić.

Odgojna zapuštenost

'Odgoj! Zapuštenost je posljedica odgoja koji nije usadio brigu o higijeni kao nužnost i standard od kojeg se ne odstupa. Uđite u svibnju ili lipnju u zagrebački i njujorški tramvaj, pa ćete vidjeti razliku. Klima je podjednaka, ali tamo nema neugodnih tjelesnih mirisa ni u najsiromašnijim dijelovima grada. Vonj je nepoznata pojava, osuđuje se, odraz je nepristojnosti i drugi ljudi na to reagiraju.

Kod nas je još uvijek nezamislivo nekoga upozoriti na to da vasmaltretira svojom neurednošću, a Amerikanac će vas upozoriti čak i akovam noge nisu uredno depilirane. Nama je sve to komplicirano, ne znamoizreći kritiku, pogotovo u ovakvim situacijama koje se još uvijeksmatraju društveno prihvatljivima', pojašnjava prof. Krizmanić. Ističeda stvari u posljednje vrijeme idu nagore umjesto da sepoboljšavaju.

Predstojnik Klinike za psihijatriju riječkoga KBC-a prof. dr.Đulijano Ljubičić tvrdi da su jedan od razloga ratne migracije ruralnogstanovništva u gradove. 'Kod jednog dijela tog stanovništva higijenskesu navike drukčije i to se ne mijenja preko noći. Osim toga, moramouzeti u obzir i povećanje broja depresivnih pacijenata i ovisnika oalkoholu i drogama. U posljednjih je dvadesetak godina broj liječenih pacijenata oddepresije porastao za 10 do 15 posto, a broj neliječenih je vrlo velik.Iz karaktera tih poremećaja proizlazi i manja potreba za održavanjemosobne higijene', upozorava prof. dr. Ljubičić.

Samo malo odricanje utelefoniranju donijelo bi četveročlanoj obitelji dovoljno novca uobiteljskom proračunu za najjeftiniju mjesečnu toaletnu košaricu kojabi omogućila pristojan higijenski standard.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi