ZBILJA I UTOPIJA EUROPSKIH FONDOVA

Hoćemo li iz europske kasice prasice izgubiti 800 milijuna ili povući milijardu eura?

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 28.03.2015 10:38
  • Objavljeno 28.03.2015 u 08:00
Branko Grčić Ivana Maletić

Branko Grčić Ivana Maletić

Izvor: Pixsell / Autor: montaža: I.E.M.

Evo novog realityja: Gospa od fondova protiv Goluba optimizma! Tako je nedavno u trenutnom karikaturalno-ciničnom nadahnuću, listajući u lokalnom kafiću dnevne novine i u njima vidjevši sučeljene likove Ivane Maletić i Branka Grčića, glasno komentirao jedan gost. Spomenuta je europarlamentarka i ekspertica za potpore iz Unijine kasice prasice, drugi imenovani je potpredsjednik Vlade i ministar za regionalni razvoj i europske fondove, a slučajni komentator – pedesetogodišnjak, nezaposlen i reklo bi se školski primjerak nacionalnog prosjeka zgađenosti s politikom

Milijuni gore-dolje

O famoznim europskim fondovima, službeno definiranim kao 'financijski instrumenti kojima se podupiru provedbe pojedine politike Europske unije u zemljama članicama’, on ne zna mnogo. Ne zna da se zbirno zovu Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi), a ni to da je jedna od najznačajnijih politika ona kohezijska, za koju je Europska unija u razdoblju 2014 - 2020. izdvojila 376 milijardi eura iz svog proračuna (od 2007 - 2013. za istu svrhu bilo je izdvojeno 347 milijardi eura). Malo manje mu je u magli činjenica da je ulaskom u članstvo EU, Hrvatska postala korisnica novca iz tih fondova i da joj u financijskom razdoblju 2014 - 2020. iz njih na raspolaganju stoji ukupno 10,676 milijardi eura. Ono što mu je potpuno jasno jest da, kad je u pitanju novac iz Bruxellesa, dvoje hrvatskih najupućenijih ljudi ne misle kao partneri, nego kao takmaci. Barem sudeći po onome kako mediji prenose njihove izjave, pa mu se zbog toga razina javnog razgovora o EU fondovima čini - čistom karikaturom.

‘Takve su im i ocjene i brojke koje se u raspravi čuju. Stotine milijuna učas se stvaraju i nestaju, vlastiti uspjesi veličaju, greške zaobilaze, kao da je riječ o dvije različite zemlje a ne jednoj’, kaže rezignirani sugovornik.

Hoćete primjer? Ivana Maletić, neka vrsta HDZ-ove glasnogovornice za EU fondove, tvrdi: ‘Kad su fondovi posrijedi, 2015. završit ćemo u minusu - uplatit ćemo 470 milijuna eura, povući 200 milijuna eura, dakle, razlika će biti 270 milijuna eura.’ Europarlamentarka koja je u prethodnom mandatu radila u Ministarstvu financija na EU fondovima, tvrdi da je za to glavni krivac – aktualna vlada.

Tko kako uči, a tko (ne)razumije?

Iz Vlade, pak, tvrde da je riječ o netočnoj konstrukciji i podastiru druge brojke: prema financijskom izvješću Europske komisije za 2013, Hrvatska je 2013. ostvarila pozitivnu razliku od 49,6 milijuna eura, dok je, prema podacima Ministarstva financija, za 2014. u EU proračun uplaćeno 460.340.413 eura, a iz EU proračuna isplaćeno
je 548.260.551 eura. Prema tome, Hrvatska je u plusu 87.920.138 eura za 2014. Nadalje, u mandatu vlade Zorana Milanovića ugovoreno je 728 milijun eura, dok je u prethodne četiri godine, 2007 - 2011, ugovoreno 252 milijuna eura. U mandatu ove vlade, od početka 2012. isplaćeno je 398 milijuna eura, dok je od 2007. do kraja 2011. isplaćeno 127 milijuna eura.

Ivana Maletić, međutim, od svojih ocjena ne odustaje: ‘Sve što vidimo kod ove vlade je nerazumijevanje. Ta vlada mora raspisivati natječaje, a ona s tim jako kasni, posebice kad su veliki projekti posrijedi. Recimo, željeznički projekti jako, jako kasne, Primjerice, projekt Dugo selo-Križevci, to je veliki projekt koji će ponovno biti poništen, a trebao je biti gotov još 2013. godine, zatim upravljanje otpadom... Jedino što ide dobro su projekti u vodoopskrbi, iako i taj dio ide sa zakašnjenjem.' Maletić naglašava da je problem tim veći jer nijedna država prije Hrvatske nije imala IPA-u (Instrument pretpristupne pomoći) na raspolaganju.

‘Mi smo prošli jedan teški period pripremanja za IPA-u. Prošli smo mukotrpno iskustvo, ali došla je vlada koja nije bila svjesna toga što znači IPA i što znače fondovi. Postoji i odgovornost HDZ-ove vlade, ali to je bilo razdoblje učenja', govori Maletić.
‘Ne želimo se vraćati na priče tko slabije, a tko bolje uči, činjenice govore da bi projekti o kojima HDZ govori, da su bili pripremljeni, bili i realizirani, s tim da oni za željeznički sektor traju od 3 do 4 godine‘, odgovaraju iz Ministarstva regionalnog razvoja i dodaju: ‘Nije točno da je zastupnica Maletić do kraja dovela projekt pruge Dugo selo - Križevci. Za njega je nedostajalo još 70 dokumenata, koje je ova vlada trebala ishoditi.'

Iz vlade u vladu

Prema njihovu viđenju, priča oko fondova kako je plasira Ivana Maletić u ime HDZ-a, postavlja se u krivom svjetlu – onom predstojećih izbora.

Da se nacionalni, a ne stranački interesi stavljaju u prvi plan, HDZ bi čestitao ovoj vladi jer kada je dovršavanje i potpisivanje Operativnih programa za EU fondove posrijedi, upravo je zbog rada ove vlade Hrvatska bila pri europskom vrhu, iako smo kao država posljednji ušli u članstvo. Nažalost, to se nije dogodilo, HDZ se ponašao kao da se nije dogodilo ništa, a kamoli nešto pohvalno, tvrde iz Grčićeva Ministarstva.

‘EU fondove ne treba vezivati uz mandat i poslove koje započne jedna vlada, jer se oni u pravilu nastavljaju u drugom mandatu. Mi smo dobili relativno skromnu ostavštinu HDZ-a, u posljednje tri godine učinili smo ogroman pomak i to ne samo u ugovaranju, nego i pripremi velikih infra projekata koji će se u najvećem djelu realizirati u novom mandatu vlade. Prema tome, EU fondove valja gledati u kontekstu ukupne koristi za građane Hrvatske, neovisno o tome koja politički grupacija je na vlasti. Oni koji dobiju mandat vlasti, moraju dati maksimalni doprinos’, kaže Ljubica Vuko, glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja.

‘Svi projekti kojima ova vlada maše, ugovoreni su u 2012. i 2013, a pripremali su se još 2010. i 2011, poput Poreča, Osijeka, Vukovara. U sektoru otpada ugovorili smo Bikarac, Kaštijun i Marišćinu, a pripremali i Lećevicu, Biljane Donje, Piškornicu... koje ova vlada još uvijek nije ugovorila. Zračna luka Dubrovnik, most Čiovo, Pelješki most, brojni željeznički projekti od Dugo Selo – Križevci, Gradec – Sveti Ivan Žabno, Podsused, Tvornica – Samobor, Perivoj, Novska – Dugo Selo… također su se pripremali i financirali još iz IPA sredstava. Vlada, nažalost, nije nastavila i dodatno ubrzala pripreme i ulaganja u pripremu novih projekata. Još uvijek većina projekata koje smo dogovarali u pregovorima za poglavlje 22 da moraju biti ugovoreni tijekom 2012. i narednih godina, nisu ugovoreni, kašnjenja su velika i sigurno ćemo izgubiti značajna sredstva od oko 800 milijuna eura u 2016. i 2017. godini kada se primjenjuju prva oduzimanja (decommitment)’, jedno je od prigovora Ivane Maletić.

Za njih u Ministarstvu tvrde da su neutemeljena.
‘Do sada su iz HDZ-a govorili da nismo ništa napravili, a sada sami nabrajaju desetke projekata čiju smo pripremu dovršili, ugovorili ih i realizirali. Od 1,26 milijarde dostupnih eura, čak 1 milijardu smo ugovorili i trenutno se provodi! Zbog toga se od 2012. stalno smanjuje automatski opoziv sredstava, u 2011. godini iznosio je 39 milijuna eura, u 2012. spustili smo taj iznos na 15 milijuna eura, u 2013. na 4,9 milijuna eura. Riječ je o tome da se po pravilu N+3 novac za neostvareni projekt otpisuje za tri godine. Dakle, to se odnosi na novac koji je bio na raspolaganju u 2008. pa nije iskorišten u toj i iduće tri godine te je vraćen u 2011. Ista logika N+3 vrijedi i za novac vraćen 2012. i 2013. Upravo smo 2011. godine vratili najviše, što je novac koji je ugovoren i nerealiziran dok ova vlada nije bila na vlasti’, poručuju iz Ministarstva i dodaju kako se o konačnom rezultatu povlačenja sredstava iz EU fondova za financijsko razdoblje 2007 - 2013. moći govoriti nakon 2016.

Osim toga, procjene iz krugova HDZ-a, tvrde, zanemaruju dinamiku povlačenja sredstava: na samom početku proces ide usporenije zbog procedura i javnih nabava, dok od druge, treće i četvrte godine financijske perspektive, kreće ubrzana realizacija.

Autoput boljitka

‘Sam vrhunac apsorpcije sredstava očekuje se za dvije do tri godine. Ono što sada ugovaramo i radimo, vidjet će se i u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti i u BDP-u već iduće godine’, izjavio je ovoga tjedna ministar Grčić prezentirajući plan ‘Zajedno do EU fondova’.

Po njemu, najveći dio posla napravila je država, ali nužno je partnerstvo s poduzetnicima, građanima, posebno nezaposlenima, jedinicama lokalne samouprave, udrugama civilnog društva. U toj viziji svi ostali sudionici javnog i privatnog sektora moraju se s Vladom uključiti u privlačenje novca i na taj način pridonijeti bržem gospodarskom razvoju i onom što je u ključnom fokusu, a to je zapošljavanje. Prema Grčićevim procjenama, EU fondovi na razini iznad milijardu eura godišnje mogu pridonijeti zapošljavanju između 15 i 20 tisuća ljudi godišnje i pridonijeti između jedan do dva posto BDP-a.
Teško da bi se s tim brojkama složila Ivana Maletić, ali, barem sudeći prema nekim njenim ranijim izjavama, tezu o potrebi zajedničke pripreme projekata, što je, tvrdi, dobrobit države a ne političko pitanje, najvjerojatnije bi potpisala.

‘Svi upiru prstom u ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, potpredsjednika Vlade. Ali, on to sam ne može. To mora biti zajednički rad više ministarstava, a posebna je uloga Ministarstva financija. Oni to ne razumiju’, rekla je jednom prilikom.


No i fondovi nisu bajka bez kraja i imaju svoja ograničenja. Primjerice, njemački stručnjaci koji su sudjelovali u izradi HDZ-ova gospodarskog programa, nedavno su naglasili da se Hrvatska ne bi trebala previše pouzdavati u njih jer bi joj se mogao dogoditi nizozemski sindrom. Oni ističu da je važno svoj razvoj temeljiti na vlastitim snagama.

‘To je poruka i iz Europske unije, a fondovima se naš razvoj želi ubrzati kako bi se zaostajanje za ostalim državama smanjilo. Upravo zato je jedno od osnovnih načela kohezijske politike načelo dodanosti po kojem se europski fondovi moraju dodavati na infrastrukturne i razvojne projekte koji su uobičajeno dio nacionalnih programa i planova razvoja. Cilj je da se ulaganja za koja bi nam trebalo 20 i više godina, realiziraju četiri puta brže korištenjem bespovratnih sredstava. Pametnim ulaganjima u reforme i podizanjem konkurentnosti nećemo stvarati ovisnost o fondovima čija visina se ionako smanjuje kako se razvijenost države povećava. Cilj nam je razviti se, a ne trajno koristiti fondove’, kaže Ivana Maletić.

Doživi li tu varijantu, i onom karikaturisti s početka teksta bit će svejedno po kojoj smo se traci dovezli do autoputa boljitka: onoj Gospe od fondova ili onoj Goluba optimizma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!