Stručni skup je organizirala u hrvatska delegacija u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO), a kako je istaknula potpredsjednica skupine organizacija civilnog društva pri EGSO-u Lidija Pavić-Rogošić, prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) donosi cijeli niz novosti u planiranju i financiranju, pri čemu bi i više različitih fondova bilo zamijenjeno jednim velikim fondom.

Priprema na razini konzultacija nije dovoljna

Prema njenim riječima, države će tako trebati izraditi jedan Nacionalni i regionalni partnerski plan (NRPP), što zahtijeva jako dobru pripremu, pa bi u to osim Vlade i ministarstava i formalno trebali biti uključeni svi relevantni dionici, od socijalnih partnera, regionalnih i lokalnih vlasti do civilnog društva, kako bi taj plan odražavao potrebe svih krajeva Hrvatske i različitih društvenih skupina.

Stoga smatra da sudjelovanje u pripremi samo na razini konzultacija nije dovoljno, već kako spomenuti akteri trebaju predlagati konkretne reformsko-inovacijske projekte, kao i dijelom preuzeti provedbene uloge. "Bez stvarnog uključivanja svih dionika u dizajn NRPP-a, reforme i ulaganja neće imati puni učinak na terenu", poručila je Pavić-Rogošić.

Naime, Europska komisija je lani predstavila prijedlog novog europskog proračuna, "teškog" gotovo 2.000 milijardi eura, koji se temelji na tri glavna stupa, pa tako i Nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima (NRPP), takozvanom "mega fondu" za koji je inicijalno predviđeno 865 milijardi eura, a koji između ostalog uključuje Kohezijsku politiku, Zajedničku poljoprivrednu politiku i Europski socijalni fond Plus.

Hrvatskoj u novom VFO-u do 18 milijardi eura

EGSO je do sada usvojio i više mišljenja oko prijedloga novog VFO-a, između ostalog i uz protivljenje spajanju fondova u taj jedinstveni instrument, kao i smanjenju sredstava za koheziju i poljoprivredu. "Zamjena 14 programa NRPP-om predstavlja centralizaciju sustava te smanjivanje utjecaja regija te višerazinskog upravljanja", smatraju.

Prema trenutnom prijedlogu VFO-a, Hrvatskoj će u novoj financijskoj perspektivi na raspolaganju biti otprilike od 16,8 do 18 milijardi eura, a prema riječima posebnog savjetnika predsjednika Vlade za ekonomiju Zvonimira Savića, to su značajna sredstva koja "pokazuju da i u budućem razdoblju Hrvatska također može računati na značajne iznose iz fondova EU-a". Kada je riječ o razlici između uplaćenih i isplaćenih sredstava iz europskog proračuna, dodao je Savić, Hrvatska je u plusu za oko 21 milijardu eura.

Kazao je da Hrvatskoj u slijedećim mjesecima predstoji programiranje, odnosno pisanje strateškog dokumenta, već spomenutog NRPP-a, u kojem će biti definirani svi razvojni prioriteti Hrvatske koji bi trebali biti financirani u novoj financijskoj perspektivi. Uz suradnju s Vladom, proces programiranja je pod okriljem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, a po Savićevim riječima, naglasci će biti na gospodarstvu, zaštiti okoliša, energetici, tržištu rada, poljoprivredi, razvoju regija, azilu, migracijama itd.

Mišljenja je i da znatno drugačiji model provedbe buduće generacije europskih fondova Hrvatskoj odgovara, s obzirom da je "jako sličan" modelu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). "Mi smo navikli na takav sustav, naša provedba NPOO-a je među najboljima u Europskoj uniji", istaknuo je Savić, inače i nacionalni koordinator provedbe NPOO-a.

Cilj pojednostavljenje pravila i provedbe

Voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević je poručila da tema novog VFO-a nije samo proračunska, s obzirom da se njime odlučuje i o tome kakvu EU želimo u budućnosti.

Govoreći o planiranoj uspostavi "mega fonda", Ujević je rekla da je cilj pojednostaviti pravila i provedbu za korisnike. Pritom, država će sama morati definirati što želi postići do 2034. godine, a fleksibilnost novog mehanizma bi trebala omogućiti da se sredstva usmjere u zadane prioritete.

Rekla je da bi države svoje planove trebale izrađivati na inkluzivan način, što znači suradnju s lokalnim zajednicama, regijama, a između ostalog i predstavnicima radnika i civilnog društva.

Da bi tome trebalo biti tako potvrdio je Vicko Mardešić, ravnatelj Uprave za upravljanje operativnim programima EU-a u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi, po čijim riječima novo programsko razdoblje dodatno produbljuje stratešku važnost civilnog društva i socijalnog partnerstva.

"Važno je da u procesu pripreme novog Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana osiguramo otvoren, sadržajan i kontinuiran dijalog s partnerima, a posebno s organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima", poručio je Mardešić.

Važnost dijaloga apostrofirao je i državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić. Čuti mišljenja, perspektive i potrebe socijalnih partnera i civilnog sektora je važno za kasnije provođenje politika na terenu, poručio je.

Potpredsjednik parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić procjenjuje da bi, s obzirom na brojne izazove, pregovori oko novog VFO-a mogli trajati još do oko godinu i pol dana. No, očekuje i da će novi proračun biti kvalitetan te osigurati sve potrebno za gospodarski rast, socijalnu koheziju te razvoj institucija i društva.

Weber: Prema privatnom sektoru alocirati barem 30 posto sredstava

EGSO je savjetodavno tijelo Europske unije koje doprinosi oblikovanju europskih politika, okuplja predstavnike poslodavaca, radnika i organizacija civilnog društva, a hrvatska delegacija broji devet članova.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber, ujedno i predstavnica poslodavaca pri EGSO-u, upozorila je da rast hrvatskog BDP-a dominantno dolazi od aktivnosti javnog sektora, što je "dugoročno neodrživo". Stoga, u novom VFO-u prema privatnom sektoru treba alocirati barem 30 posto sredstava, poručila je Weber.

Iznijela je podatak da kroz aktualni VFO i NPOO prosječna alokacija prema privatnom sektoru iznosi tek nešto iznad 10 posto, "što je iznimno malo", s obzirom na potrebu podizanja produktivnosti i konkurentnosti.

Violeta Jelić, također predstavnica poslodavaca u EGSO-u, a ujedno i glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore (HOK), smatra da brojne izmjene koje su najavljene u novom VFO-u predstavljaju i bolju priliku mikro i malim subjektima za iskorištavanje fondova.