SKEPSA PRAVNE STRUKE OKO RADNIH SUDOVA

Hoće li se Vladin ustupak sindikatima radnicima obiti o glavu?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 03.01.2012 07:36
  • Objavljeno 03.01.2012 u 07:00
Čekić, presuda sud

Čekić, presuda sud

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Comstock

Početak nove godine obilježit će i početak rada Općinskog radnog suda u Zagrebu, čiji će zadatak biti rješavanje radnih sporova. Zasad je to u Hrvatskoj jedini, a sindikati se nadaju ne i zadnji takav specijalizirani sud, dok pravna struka od početka na cijelu priču gleda s popriličnom rezervom, kao i na mrežu upravnih sudova koja također ovih dana počinje s radom

Sindikati godinama upozoravaju na dugotrajnost radnih sporova, a s obzirom na to da se u većini europskih zemalja njima bave specijalizirani sudovi, smatraju da je dobro i potrebno sličan model primijeniti u Hrvatskoj, u kojoj su, sjećaju se, ionako kao sudovi udruženog rada ranije postojali posebni sudovi za radne sporove, ali su 1991. ukinuti. Ne čudi stoga da pozdravljaju početak rada ORS-a, ali šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava i da to nije dovoljno te da su specijalizirani radni sudovi potrebni i u Rijeci, Splitu te Osijeku, a drži da bi i na sudovima koji nemaju dovoljno radnih predmeta trebalo osnovati posebne odjele za radno sudovanje te da bi sličan model, osim na prvostupanjskoj razini, trebalo uvesti i za drugostupanjsko sudovanje u radnim sporovima.

'Najveći problem i jest što su radni sporovi rijetko završavali u 'instruktivnim rokovima' navedenima u Zakonu o parničnom postupku, prema kojima bi radni spor trebao biti riješen u šest mjeseci', upozorava Sever. Premda ni dalje nema nekih drugih rokova, uvjeren je da će 'radni sudovi, sada kad će biti pod svojom kapom, biti efikasniji i poštivati spomenute zakonske rokove jer dugotrajnost postupka samo dodatno ugrožava već narušenu egzistenciju radnika i njihovih obitelji'.

Temelj za odluku o osnivanju Općinskog građanskog suda samo u Zagrebu bila je analiza bivšega Ministarstva pravosuđa u kojoj je navedeno da je u 2010. godini na svim općinskim sudovima u Hrvatskoj zaprimljeno 15.409 predmeta iz oblasti radnog zakonodavstva, a od toga broja 7.805 se odnosi na Općinski građanski sud u Zagrebu pa se stoga nameće potreba osnivanja specijaliziranog ORS-a u Zagrebu. S obzirom da je oko polovice radnih sporova pokrenuto u Zagrebu, bivša je Vlada odlučila da je samo ondje moguć specijalizirani radni sud na kojem bi posebno osposobljeni suci trebali brže rješavati radne sporove.

Prema posljednjim podacima objavljenim u medijima, na Općinskom građanskom sudu, čije predmete u kontekstu radnog prava preuzima Općinski radni sud, postoji 7.225 neriješenih radnih sporova, od čega 2.591 zbog prava iz kolektivnih ugovora, 1.035 zbog naknade štete te 3.599 ostalih koji uključuju i otkaze ugovora o radu. Njima se bavila posebna grupa sudaca, a sada će ih rješavati njih dvadesetak, što je otprilike isti broj kao dosad. Dva će suda imati zajedničko računovodstvo te informatičku i tehničku službu. S obzirom na to, ubrzano rješavanje radnih sporova ne čini se pretjerano mogućim, a pravna struka već od početka nije nalazila pretjerane svrhe u osnivanju posebnih radnih sudova, upozoravajući da je tu riječ o zanemarivim poboljšanjima nasuprot troškovnim povećanjima, s upitnom svrhom puke forme bez sadržaja nastale kao ustupak sindikatima.

'Nije sve u brzini, bitna je kvaliteta'

Da u biti neće doći do značajnih promjena, upozorava dr. sc. Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta, koji podsjeća da je do odluke o specijaliziranom sudu došlo zbog ustupka koji je bivša vlada napravila sindikatima oko referenduma o referendumu usred cijele priče oko izmjena Zakona o radu. 'Osnivanje ovoga suda je posljedica bezidejnosti u rješavanju pravnih problema, čija će posljedica biti povećanje troškova u smislu stvaranja nove administracije jer je potreban još jedan predsjednik suda, njegov zamjenik i tajnik, novi obrasci, novi pečati, nova tabla, a s druge strane nema odredbi koje bi doista mogle rezultirati bržim rješavanjem radnih sporova. Na primjer, da se ročišta redovito održavaju dan za danom ili tjedan za tjednom, da ročištima bude ograničen broj, da se izvođenje dokaza ne može odlagati već da se imaju odmah predložiti', upozorava Gotovac.

Od mantre do forme protiv života

Od 1. siječnja 2012. godine s radom počinje i mreža upravnih sudova: po jedan u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku kao prvostupanjski sudovi te Visoki upravni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Da bi, umjesto ubrzavanju, jer je jedan jedini Upravni sud koji smo dosad imali bio pretrpan i spor, mogla samo poslužiti daljnjem zaplitanju, pravna struka je također upozoravala, među njima često i bivši predsjednik Vrhovnoga suda Ivica Crnić, koji je već nekoliko puta u svojim medijskim istupima, primjerice u Forumu, ukazivao da je riječ o 'rasipanju državnog novca i sudačke energije jer će suci Upravnog suda u prvom stupnju uvijek suditi u vijeću od trojice profesionalnih sudaca, što znači da će u sporu radi plaćanja komunalnog doprinosa i od nekoliko stotina kuna sud odlučivati u istom sastavu kao i Županijski sud kad odlučuje o najtežem kriminalu iz nadležnosti USKOK-a'.


S druge strane, pita se što će biti sa sucima radnoga suda ako i kada počne opadati broj radnih sporova, pa će ih biti previše, a neće im se, kao dosad, moći davati suđenja u predmetima druge naravi i vrste, čime se dodatno gubi operativna organizacijska fleksibilnost. Osim toga, razočaran je što o svemu tome još nije čuo ni riječi od resornih ministara, tim više što je sada Ministarstvo rada izdvojeno kao zasebno. U očekivanju odgovora na pitanja koja je tportal uputio novim čelnim ljudima u Ministarstvu rada te Ministarstvu pravosuđa, a na čijem je čelu Orsat Miljenić, koji je prije 15-ak godina bio znanstveni novak na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, valja podsjetiti da se Kukuriku koalicija u kampanji i Planu 21 zalagala za specijalizirane radne i socijalne sudove. U Planu se navodi da su 'već pripremili Zakon o radnim i socijalnim sudovima po kojemu radni spor u cijelosti mora završiti najdulje u :roku od dva mjeseca'. 'Određeni su vrlo kratki rokovi za svaku procesnu radnju, a sudac stegovno odgovara za najtežu povredu radne dužnosti ukoliko ne obavi radnju u određenom roku. To znači da mu prijeti razrješenje od dužnosti, a zakon je rađen po uzoru na njemački i slovenski koji ga imaju već više od desetljeća.'

U međuvremenu, Gotovac strahuje da bi se proširenje ovog rješenja moglo radnicima obiti o glavu jer što je s onima koji će morati, primjerice, iz Dubrovnika putovati u Split ako ne bude radnih sudova u njihovim gradovima. To bi moglo postati aktualno ako se, primjerice, to ponudi kao ustupak sindikatima s obzirom na moguću reformu javne i državne uprave, zbog čega su realni otkazi ili zbog otkazivanja kolektivnih ugovora. Ističe da nije a priori protiv radnih sudova, ali ovako kako sada stoje stvari, to mu se ne čini smislenim jer drži da je riječ o pukoj formi bez sadržaja jer se nije dugoročno razmišljalo o svim aspektima i posljedicama odluke, pri čemu govoreći o argumentu sindikata u smislu bržeg rješavanja sporova, zaključuje: 'Nije sve u brzini, bitna je i kvaliteta.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi