PREIMENOVANJE ULICA

Hoće li nakon Tita u Zagrebu padati i narodni heroji?

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 09.08.2017 22:09
  • Objavljeno 09.08.2017 u 22:09
Trg maršala Tita

Trg maršala Tita

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Divko Budak, Marijan Čavić, Robert Domany, Velimir Škorpik… Dio je to narodnih heroja iz Narodno –oslobodilačkog rata čije su ulice preživjele nakon čišćenja devedesetih. Krajem ljeta, Zagreb će ostati bez Trga maršala Tita. Hoće li nakon njega biti obrisani i oni koji su poginuli prije nego se nazirao kraj Drugog svjetskog rata?

Dugo je Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, odbacivao mogućnost da Tito ostane bez trga u Zagrebu. Vješto je eskivirao HDZ-ov zahtjeve, iako je i sam tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dok je bio živ bio protiv toga, ali nakon rezultata izbora u svibnju postalo je jasno da neće moći više.

Nije, naime, mogao sastaviti većinu u gradskoj skupštini bez pet zastupnika okupljenih oko Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, a oni, pak, nisu željeli koalirati bez čvrstog obećanja da će se Titovo ime maknuti s jednog od najljepših trgova u Zagrebu.

Tko je sljedeći bilo je pitanje koje se odmah postavilo Hasanbegoviću, predsjedniku Odbora za imenovanja ulica i trgova, članu stranke Neovisni za Hrvatsku s kojom je Bandić postigao dogovor.

'Ima ih puno', kratko je novinarima rekao tada Hasanbegović. Među tih puno prvi na listi za brisanje naći će se Vlado Ranogajec, državni tužitelj, čovjek koji je prema Hasanbegovićevim tvrdnjama, stotine ljudi poslao u smrt bez prava na suđenje.

Ranogajec, kao što smo pisali, ima ulicu na Jarunu, okružen ulicama brojnih sportaša, a tamo se našao vjerojatno jer je bio predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza 1955 -1957.

Zanimljivo da se Ranogajec nije našao na listi za brisanje u veljači 1993. godine kada je HDZ vodio Zagreb i 'čistio' nepoželjne nazive ulica, pa i one koje se nalaze tik do Ranogajčeve. Tada je Ivana Šikića postala Antuna Stipančića, Franje Debeuca je preimenovana u Antuna Štrbana, a Julija Antolića u Bernarda Vukasa.

Tko je nakon Ranogajca sljedeći na listi nije poznato. Tomislav Jonjić, član Neovisnih za Hrvatsku, poput Hasanbegovića o tome se zasad ne želi izjašnjavati. Tek je za tportal kazao 'jedan po jedan će doći na red'.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Vedran Brkulj/tportal.hr

Od samostalnosti Hrvatske u Zagrebu je nestao niz ulica. I dok su neke brisane opravdano druge su nestajale, da bi se dio njih  vraćao na istim ili drugim lokacijama. Brisale su se uglavnom ulice koje su imale veze s antifašističkom borbom, komunizmom i Srbijom.

Narodni heroji padali su brže nego u Narodno-oslobodilačkoj borbi (NOB), pa su tako 1992. i 1993. bez ulica ostali Rade Končar, Ivo Lola Ribar, Kata Dumbović, Jakov Dugandžić, Božidar Adžija… Svi oni poginuli boreći se za slobodu dok kraj Drugog svjetskog rata nije bio ni blizu. Posljednje spomenuti svoju ulicu  ponovno je dobio nešto kasnije, ali na drugoj lokaciji.

Bez ulice su 1992. ostale i sestre Rajka i Zdenka Baković, SKOJ-evke stradale 1941. godine. HDZ je njihovu ulicu preimenovao u Miškecov prolaz. Sedamnaest godina kasnije na inicijativu HNS-a ulica im je vraćena iako se nikad nije znalo tko je Miškec po kojem je prolaz nosio ime.

Da se čišćenje provodilo kako je kome palo napamet svjedoči i to da u Zagrebu ima 'preživjelih' narodnih heroja. Tako ulice i danas imaju Divko Budak, Marijan Čavić, Robert Domany koji s bratom Rudolfom ima ulicu braće Domany, ali i Velimir Škorpik koji je ulicu, zanimljivo, dobio 1993. godine. Škorpik je bio obrazovani vojni kadar i prvi zapovjednik partizanske ratne mornarice, a u obrazloženju dodjele ulice stoji kako se ona daje u spomen na osnivača 'brodskog tehnikuma'.

I oni su, poput onih čije su ulice nestale, stradali dok je fašizam bio u punom zamahu. Jesu li oni ti koji će, kako kaže Jonjić, jedan po jedan doći na red, može se samo nagađati.

Ili će to možda biti Andrija Hebrang, visoki dužnosnik KPJ, ili pak Većeslav Holjevac, slavljeni zagrebački gradonačelnik, kojem je HDZ podigao spomenik 1994. pored Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a za kojeg postoje svjedočanstva onih koji su se našli na Križnom putu da ih je mučio u logoru u Prečkom?

No nijedno brisanje nije izazvalo toliko prijepora kao kada je 1990. godine ukinut Trg žrtava fašizma. Zbog toga je svake godine narednih devet ljeta na nnjemu organiziran prosvjed. I naravno, s druge strane su bili i kontraprsvjednici. I sve je bilo relativno mirno do posljednjeg prosvjeda 1999. kada su protivnici promjene napali antafašiste. Letjelo je kamenje, mlatilo se letvama, bačen je suzavac... Godinu dana kasnije Trg hrvatskih velikana ponovno je postao Trg žrtava fašizma.

I dok su antifašisti brisani, ideolog ustaškog pokreta Mile Budak još 1990. dobio je ulicu u Zagrebu. Ista je obrisana 1994., ali Mjesni odbor na Peščenici njegovo ime nosio je do 2009. godine kada je preimenovan u 'Janka Matka'. No zato nije Franje Nevistića, člana ustaškog pokreta, koji ulicu ima sjeverno od Ilice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!