DOK IM ŽIVO SRCE BIJE

Hoće li Matić konačno izjednačiti civilne žrtve rata?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 01.11.2014 10:46
  • Objavljeno 01.11.2014 u 10:46
Đorđe Gunjević

Đorđe Gunjević

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Documenta

Civilne žrtve rata - hrvatske, srpske ili neke treće nacionalnosti - već više od 20 godina čekaju da se posebnim zakonom regulira njihov status, a on se trenutno rješava prilično stihijski, od slučaja do slučaja, svodeći se na 'povlačenje za rukav' nekog državnog birokrata. Dok branitelji u Savskoj upozoravaju da aktualna Vlada planira 'izjednačiti žrtvu i agresora', resorni ministar Predrag Matić tvrdi da su pobrkali lončiće i da je riječ o civilizacijskom dosegu izjednačavanja civilnih žrtava rata

'Svjesni smo da Ministarstvo već dulje radi na tome da se izjednači žrtva i agresor. Vidljivo je to i u izmjenama i dopunama Zakona o braniteljima, u kojem više ne stoji da oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku ne mogu ostvariti prava', rekao je Đuro Glogoški, predsjednik Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I skupine.

Ministar Predrag Matić kaže da branitelji brkaju Zakon o pravima hrvatskih branitelja i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te najavljuje da će do kraja svog mandata riješiti status civilnih žrtava rata.

Niti jedna hrvatska Vlada od rata naovamo nije se približila sustavnom rješenju statusa civilnih žrtava rata, što je posebnim zakonom uredila čak i Slovenija. Vlada Zorana Milanovića u prilici je predložiti zakon koji će omogućiti cjelovito utvrđivanje još uvijek nepoznatog broja civilnih žrtava rata u Hrvatskoj, priznavanje njihovog statusa te, kad se za to stvore uvjeti, institucionalno obeštećenje tih žrtava.

'Ova vlada u sljedećoj godini radit će na Zakonu o civilnim žrtvama Domovinskog rata, a on započinje rečenicom: Prava koja proizlaze iz ovog zakona ne mogu ostvariti one osobe koje su na bilo koji način sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku', poručio je Matić dušobrižnicima, naglašavajući da pripadnici neprijateljskih postrojbi i njihovi pomagači u Hrvatskoj ne mogu, niti će moći, ostvariti ikakva prava.

Tko su civilne žrtve rata?
Uz neposredno ubijene u ratu, umrle od posljedica rata (bolest, pothranjenost ili bespravnost) te umrle od ratnih ozljeda nakon rata, civilne žrtve rata su:

neposredno ranjeni u ratu
žrtve jednostranog sukoba u slučajevima kada država vrši nasilje nad svojim građanima
žrtve silovanja i drugih oblika ratnog seksualnog zločina
izbjeglice i prognanici/interno raseljene osobe.

Prije Matića, prijedlog novog zakona najavio je njegov pomoćnik Bojan Glavašević na sad već čuvenoj tribini Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, održanoj krajem rujna u Vukovaru. Ondje je Glavašević izrekao spornu izjavu koja je braniteljima poslužila kao jedan od 'okidača' za prosvjed u Savskoj. Documenta već dulje vrijeme vodi medijsku kampanju 'Žrtve su predugo čekale', čija su okosnica individualne priče civilnih stradalnika rata. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj između 4.000 i 8.000 civilnih žrtava rata, a takav status i pripadajuća socijalna prava, poput invalidnine, opskrbnine, tuđe njege i pomoći u kući, prema važećim propisima ostvaruje tek manji dio.

Eugen Jakovčić, medijski koordinator Documente, objašnjava da se status civilne žrtve rata sada ostvaruje kroz veoma zahtjevan upravni postupak unutar Ministarstva branitelja. Potrebno je, primjerice, dokazati da je žrtva u trenutku ranjavanja bila u određenom podrumu i da je stradala od granate ispaljene u određenom napadu. Takav status u većini ostvaruju Hrvati dok hrvatski državljani srpske nacionalnosti u pravilu ne ostvaruju ništa. Dapače, neki povratnici koji su izgubili tužbe protiv države, pokrenute zbog osobnih ili obiteljskih slučajeva ratnog stradavanja, sad su pred bankrotom zbog nakalemljenih sudskih troškova.

Kao članica EU-a s nedavnim iskustvom rata, Hrvatska bi mogla dati primjer drugim članicama priznajući prava civilnih žrtava rata te na taj način pokazati značenje principa solidarnosti u unutarnjoj i međunarodnoj politici. No većina civilnih žrtava rata u Hrvatskoj još uopće nema informaciju o pravima i mogućnostima ostvarivanja socijalnih prava. Među nekolicinom onih koji su pristali sudjelovati u kampanji Documente je i Đorđe Gunjević, a on je kao pomoćnik povjerenika Vlade RH za zdravstvo i socijalnu skrb za područje Pakraca 1991. organizirao evakuaciju 400 bolesnika i osoblja pakračke bolnice, zbog čega je 2010. odlikovan Redom Danice hrvatske.

Gunjevića su prvo zatočile srpske paravojne postrojbe u logoru Bučje, a potom su ga zatočili i mučili pripadnici hrvatskih postrojbi u Pakračkoj Poljani, u kojoj ga je osobno ispitivao Tomislav Merčep, optužen kao bivši zapovjednik pričuvnog sastava MUP-a za pljačku, odvođenja i ubojstva srpskih civila sa zagrebačkog, kutinskog i pakračkog područja. Kuća Đorđa Gunjevića u Pakracu je zapaljena, zbog čega je od države zatražio odštetu. Ni zbog čega drugog.

Rezultat? Žalba je bila odbijena, predmet je bio na Vrhovnom sudu, a država je od Gunjevića potraživala 97.000 kuna parničnih troškova. Tek u ožujku 2013. Državno odvjetništvo RH obavještava ga da su troškovi parničnog postupka otpisani temeljem odluke Vlade o 'otpisu tražbina troškova parničnog postupka dosuđene RH u određenim postupcima'. Slučaj Đorđa Gunjevića tek je iznimka dok su brojne druge civilne žrtve rata morale platiti troškove parničnog postupka u punom iznosu ili im prijeti ovrha.

Više individualnih priča civilnih stradalnika rata možete naći ovdje

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!