Upitan je može li se dogoditi da 2025. godinu završimo s većim brojem novih stanovnika od broja umrlih.

'Činjenica je da u zadnje dvije godina imamo pozitivnu bilancu vanjskih preseljavanja, više stanovnika useljava u Hrvatsku, nego što iz nje iseljava. Kada gledate ukupne demografske pokazatelje, nije se smanjilo vanjsko iseljavanje iz Hrvatske, oko 40.000 ljudi iseljava, a 70.000 ljudi useli, to je pozitivan proces.

Iseljava uglavnom mlađe obrazovano stanovništvo, obitelji s djecom i to nam potvrđuje manjak djece u školi. 2025. godine u prvih šest mjeseci veći je prirodni pad nego u prvih šest mjeseci prošle godine. To će do kraja godine biti vjerojatno preko 22 tisuće više umrlih nego rođenih, taj trend se ne zaustavlja i to je nešto što treba zabrinuti. Činjenica je da će u Hrvatskoj biti veći broj stanovnika, ali je upitno je li to stalno stanovništvo kada se radi popis stanovništva. Imamo više stanovnika, ali to nije stalno stanovništvo i ne odražava se na reprodukciju stanovništva koja je, prema podacima, još gora nego prošle godine', tvrdi Stjepan Šterc za N1.

Dodaje da su nam za demografsku problematiku potrebni strateški potezi: 'Ne možete usmjeravati iste poreze prema obiteljima različite brojnosti. Te obitelji treba nagraditi jer njihova djeca osiguravaju budućnost aktivnog stanovništva. Dok se strateške odluke ne dogode, neće biti ozbiljnijih promjena.'

Demograf tvrdi da se oko 10.000 Hrvata godišnje vrati u domovinu: 'U zadnje tri godine negdje oko 33.000 ljudi se vratilo u Hrvatsku, ali je iselilo 120.000 ljudi. Ta priča odgovara političkom sustavu, ali se vidi da stanovništvo stari, a stanovništvo koje je tu se nije odrazilo na reprodukciju stanovništva u Hrvatskoj.'

Upitan je i zašto i dalje imamo puno veći broj umrlih od novorođenih.

'Prirodni pad je očekivan proces s obzirom na sve procese koji su se u Hrvatskoj događali. Posljedica je iseljavanja mladih, starenja stanovništva i silne koncentracije stanovništva u glavnom gradu i makroregionalnim središtima dok se ostali prostor prazni. Novo stanovništvo, radna snaga, nije postalo stalno stanovništvo... To su ključne stvari', govori Šterc.

'Obitelji treba nagraditi'

Dodaje da su nam za demografsku problematiku potrebni strateški potezi: 'Ne možete usmjeravati iste poreze prema obiteljima različite brojnosti. Te obitelji treba nagraditi jer njihova djeca osiguravaju budućnost aktivnog stanovništva. Dok se strateške odluke ne dogode, neće biti ozbiljnijih promjena.'

Šterc tvrdi da se oko 70.000 ljudi godišnje useljava u Hrvatsku: 'Samo je pitanje o kakvom se stanovništvu radu i hoće li to biti stalno stanovništvo, hoće li se funkcionalno uklopiti ili će se dogoditi segregacija, geto. To su ozbiljni problemi koji zahtijevaju strateške odluke.'

'Nije isto ima li Hrvatska tri, četiri aviona ili ima tri, četiri milijuna stanovnika. Kada gledate prazne prigranične prostore prema drugim državama, ako nema planova useljavanja u te prostore inercijom će drugo stanovništvo ulaziti te prostore', navodi.

'Registar stanovništva funkcionira, klasični popis stanovništva više neće biti potreban, a to je temelj svih planiranja', kaže Šterc.

Hoćemo li imati četiri milijuna stanovnika?

Koliko smo daleko od toga da Hrvatska ima četiri milijuna stanovnika, upian je Šterc.

'Ako se ovi procesi nastave, to bi se moglo dogoditi vezano uz pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu. Ključni su potezi i mjere vezane uz povratak iseljeništva i u toj varijanti se to može dogoditi. Za to nam je potreban Zakon o demografskoj obnovi, na kojem struka inzistira, znanost je to u Ministarstvu priredila, samo je pitanje političara i pravnika da definiraju razrede tih mjera s obzirom na proračunske mogućnosti', ustvrdio je demograf.